Milorad Vasović (Gajtan, Medveđa, 28. novembar 1926Beograd, 12. mart 2005) bio je geograf, redovni profesor Beogradskog univerziteta i predsednik Srpskog geografskog društva.

Milorad Vasović
Lični podaci
Datum rođenja(1926-11-28)28. novembar 1926.
Mesto rođenjaMedveđa, Kraljevina SHS
Datum smrti12. mart 2005.(2005-03-12) (78 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija i Crna Gora

Biografija uredi

Milorad Vasović je završio studije na odseku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu. Posle završenih studija postao je asistent, zatim docent, vanredni i na kraju redovni profesor istog fakulteta, na kojem je radio sve do odlaska u penziju početkom 90-ih godina 20. veka.

Doktorsku disertaciju pod nazivom „Lovćen i njegova podgorina, regionalno-geografska ispitivanja“ odbranio je 1953. i time postao doktor geografskih nauka (izdato na Cetinju 1954, str. 106).

U naučno-istraživačkom radu najviše se bavio teorijom i metodologijom regionalne geografije, prirodom planinskih regija i izučavanjem dela Jovana Cvijića. Bavio se takođe ispitivanjem preobražaja narodnog života u vezi sa industralizacijom zemlje.

Bio je blizak saradnik i asistent akademika Borivoja Ž. Milojevića koji je bio asistent Jovana Cvijića. Istraživao je biografije i jednog i drugog svog velikog prethodnika i o tome pisao u mnogim publikacijama. O Jovanu Cvijića je objavio i nekoliko knjiga gde je predstavio i popularizovao njegov rad. Bio je šef katedre i upravnig Geografskog zavoda PMF 1957-1960.

Bio je direktor Etnografskog instituta u periodu 1974-1978. Bio je predsednik Srpskog geografskog društva 1961-1978, predsednik Saveza geografskih društava Jugoslavije 1972-1974, predsednik Jugoslovenskog nacionalnog komiteta za geografiju 1976-1981. Nosilac je „Medalje Jovana Cvijića“. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vencem i Ordenom rada sa crvenom zstavom.[1]

 
Naslovna strana knjige

Objavio je veliki broj naučnih radova, udžbenika i knjiga iz oblasti geografije. Mnogo je putovao i bavio se istraživanjima na terenu. 2003. godine objavio je delo „Podrinjsko-valjevske planine“ na 512 strana. Ova knjiga je rezultat njegovih višedecenijskih ispitivanja ovih planina, ilustrovana je velikim brojem kvalitetnih fotografija. U njoj su posebno obrađene sledeće planine: Suvobor, Rajac, Maljen, Povlen, Jablanik, Medvednik, Sokolske planine, Jagodnja, Boranja i Gučevo.

Bio je među prvim inicijatorima osnivanja Istraživačke stanice Petnica.

Ulagao je velike napore za zaštitu reke Tare i protiv izgradnje hidroelektrane na Tari. U septembru 2004. predao je nevladinoj organizaciji „Most“ podatke o podršci 562 naučnika iz Evrope i sveta, kao i podatak da je Svetski kongres geografa 1984. u Edinburgu jednoglasno pozdravio akciju za spas Tare. Rezultat kampanje „Neću baru, hoću Taru“ bio je usvajanje „Deklaracije o zaštiti rijeke Tare“ u skupštini Crne Gore 14. decembra 2004. Iako ophrvan bolešću, podržao je ovu Deklaraciju, on je bio pionir u borbi protiv izgradnje hidroelektrane na Tari.

Prof. dr Milorad Vasović preminuo je u Beogradu 12. marta 2005. i sahranjen 15. marta na Novom groblju.

Izabrana dela uredi

  • „Najnovije naseljavanje Crnogoraca u nekim bačkim selima“, Matica srpska, Novi Sad 1959, (169 str.)
  • „Na obalama Levanta i Crvenog mora“, Naučna knjiga, Beograd 1962, (167 str.)
  • „Posebna regionalna geografija, karakteristične regije na Zemljinoj površini“, Naučna knjiga, Beograd 1962, (271 str.)
  • „Vrbas i njegova komuna, geografska monografija“, Matica srpska, Novi Sad 1968, (189 str.)
  • „Regionalna geografija, karakteristične regije na zemljinoj površini“, BIGZ, Beograd 1971, (411 str.)
  • „Važnije turističko-geografske regije Evrope“, Rad, Beograd 1974, (394 str.); 2. izm. i dop. izdanje 1982, (434 str.); koautor u oba izdanja Živadin Jovičić
  • „Metode regionalizacije i regionalne celine“, Naučna knjiga, Beograd 1979, (152 str.)
  • „Regionalna geografija - za studente prostornog planiranja“, Rad, Beograd 1985, (391 str.)
  • „Kopaonik“, Srpsko geografsko društvo, Beograd 1988, (288 str.)
  • „Jovan Cvijić - naučnik, javni radnik, državnik“, IK Zorana Stojanovića Sremski Karlovci, Matica srpska, Sremski Karlovci - Novi Sad 1994, (454 str.)
  • „Jovan Cvijić o svom i našem vremenu“, Princip, Beograd 1995, (208 str.)
  • „Geografija sliva Studenice“, Društvo umetnika Stari grad, Beograd 1996, (227 str.)
  • „Jovan Cvijić - ilustrovana monografija“, Vajat, Beograd 1997, (134 str.)
  • „Morfologija i hidrografija krasa“, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1997, (432 str.)
  • „Gornja Jablanica - geografska svojstva“, Narodno delo, Zavičajno udruženje „Gornja Jablanica“, Beograd 1998, (254 str.)
  • „Podrinjsko-valjevske planine“, Agencija Valjevac, Valjevska gimnazija, Istraživačka stanica Petnica, Valjevo 2003, (512 str.)

Reference uredi

  1. ^ Ko je ko u Srbiji 1991, Beograd 1991. strana 509, tekst „Vasović S. Milorad“

Spoljašnje veze uredi