Milorad Mitrović (pesnik)

српски песник

Milorad J. Mitrović (Beograd, 20. februar 1867Beograd, 15. maj 1907) je bio srpski pesnik.[1]

Milorad Mitrović
Lični podaci
Datum rođenja(1867-02-20)20. februar 1867.
Mesto rođenjaBeograd, Osmansko carstvo
Datum smrti15. maj 1907.(1907-05-15) (40 god.)
Mesto smrtiBeograd, Kraljevina Srbija

Biografija uredi

Rođen je 20. februara 1867. u Beogradu, gde je završio osnovnu školu, gimnaziju i Pravni fakultet. Godine 1891. je postao pisar suda u Užicu. Kao sudski i policijski činovnik radio je u Čačku, Mionici, Smederevu i Knjaževcu. Postao je sudija 1897. godine. Zbog političkih razloga otpušten je iz državne službe 1898. godine. Vraćen je u službu 1900. godine, tada je bio sudija u Šapcu i sekretar Apelacionog suda u Beogradu. Marta 1903. ponovo je otpušten, a iste godine ponovo vraćen u sudsku službu. Kao sekretar Apelacionog suda umro je 15. maja 1907. godine.

Počeo je da piše pesme pod uticajem Vojislava Ilića. Od 1890. godine je sarađivao sa skoro svim srpskim književnim listovima, kao i sa mnogim političkim i satiričkim. Objavio je dve zbirke pesama: „Knjiga o ljubavi“ (Beograd, 1899) i „Prigodne pesme“ (Beograd, 1903). U njih je uneo veći deo svojih stihova. U prvoj knjizi su balade i romanse, a u drugoj političko-satirička poezija. Objavio je 1893. odlomak njegove istorijske tragedije „Despot Lazar Branković“. Duže vreme radio je na jednom epu o oslobođenju Beograda 1806. godine. Zbog rane smrti, mnogi započeti poslovi su ostali nedovršeni, među njima i je ostao nedovršen klasički ep „Penelopa“.

Među najpoznatije pesme spadaju „Bila jednom ruža jedna“, koja je i komponovana, „Svinja reformator“, „Don Ramiro“, „Papučica“, „Sigurna pesma“.

Pisao je političke i književne članke i recenzije, prevodio je s ruskog i nemačkog jezika.[1]

Zanimljivosti uredi

Lik Milorada Mitrovića se pojavljuje i u TV-filmu i seriji „Šešir profesora Koste Vujića“.

Reference uredi

  1. ^ a b Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 516. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi