Milutin Popović Zahar

Milutin Popović-Zahar (Krupanj, 12. oktobar 1938) srpski je i jugoslovenski kompozitor, violinista i pravnik iz Beograda. Komponovao je i napisao mnoge hitove narodne muzike: Vidovdan, Ivanova korita, Zbog tebe, mome ubava, Vino točim, a vino ne pijem, Kad je deda lumpovao, Nema više Cicvarića, Maramica, Beše nekad Mitke i Koštana, Učiniću sve, Neznanka, Mile voli disko, Jedan dan života... Autor je i nekoliko dela klasične muzike. Istaknuti je umetnik.

Milutin Popović „Zahar”
Milutin Popović Zahar 2015
Lični podaci
Puno imeMilutin Popović
Datum rođenja(1938-10-12)12. oktobar 1938.(85 god.)
Mesto rođenjaKrupanj, Kraljevina Jugoslavija

Biografija uredi

Rođen je u Krupnju u učiteljskoj porodici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Loznici, a Pravni fakultet u Beogradu.[1] Magistrirao je na odseku Međunarodnog prava u klasi Smilje Avramov.[2] Član orkestra kulturno-umetničkog društva "Ivo Lola Ribar" postao je 1960. godine, a nakon odlaska Radeta Jašarevića sa mesta šefa orkestra, postao je šef Lolinog orkestra i na tom mestu ostao do kraja sedamdesetih godina. Nadimak Zahar dao mu Rade Jašarević po nemačkom violinisti Helmutu Zaharijasu.[3]

Autor je velikih hitova narodne muzike za Lepu Brenu, Merimu Njegomir, Miroslava Ilića, Gordanu Lazarević, Snežanu Đurišić, Stanišu Stošića, Vasiliju Radojčić, Gordanu Stojićević, Izvorinku Milošević, Aleksandra Ilića... Autor je najpoznatijih rodoljubivih pesama Jugoslavije - Od Vardara, pa do Triglava (tekst), Živela Jugoslavija, Hej, Jugosloveni. Takođe, komponovao je himne fudbalske reprezentacije Jugoslavije za prvenstva u Španiji, Italiji, Francuskoj i Japanu. Povodom Dana državnosti Republike Srbije, 2015. godine odlikovan je Zlatnom medaljom za izuzetne zasluge u kulturnim delatnostima.

Iz braka sa arhitektom Branislavom ima ćerku Ljiljanu i sa pevačicom Gordanom Lazarević ima ćerku i sina.

Stvaralaštvo uredi

Narodna muzika uredi

Zahar je je autor stihova pesme „Od Vardara, pa do Triglava“ i autor pesama Živela Jugoslavija i Hej, Jugosloveni. Takođe, napisao je stihove za kompozicije Nizamski rastanak i Svilen konac.

Pop i džez muzika uredi

Pored narodne muzike, Zahar je komponovao i za Mikija Jevremovića, Doris Dragović, Vladimira Savčića Čobija... Snimio je jedan album na kome se nalaze džez obrade izvornih pesama.

Umetnička muzika uredi

Od umetničke muzike, komponovao je dela: Ciganske suze, Borba petlova, Vrelo i Oda olimpika.[4] Veliki koncert klasične muzike Oda olimpika priređen je u čast omladinske Olimpijade. Događaj je izveden u Moskvi, u Kolonij Zalu 1998. godine, nakon čega je dirigent Simfonijskog orkestra nazvao je Zahara "srpskim Geršvinom".[5]

Nagrade uredi

Reference uredi

  1. ^ Jubilej Milutina Popovića Zahara - pola veka „Orfeja sa Drine“ (Lozničke novosti, 2. oktobar 2015)
  2. ^ „Biografija | ZAHAR”. Arhivirano iz originala 27. 11. 2018. g. Pristupljeno 27. 11. 2018. 
  3. ^ „Milutin Popović Zahar (1938)”. Arhivirano iz originala 27. 11. 2018. g. Pristupljeno 27. 11. 2018. 
  4. ^ „Ko je Milutin Popović Zahar?”. Zahar. Pristupljeno 31. 1. 2018. 
  5. ^ „Klasika | ZAHAR”. Arhivirano iz originala 27. 11. 2018. g. Pristupljeno 27. 11. 2018. 

Spoljašnje veze uredi