Mogiljno jezero

Језеро у Русији

Mogiljno jezero (rus. Могильное озеро) maleno je jezero koje se nalazi u jugoistočnom delu ostrva Kiljdin, na severu Murmanske oblasti Rusije. Jedino je jezero meromiktičkog tipa na području Rusije, i tek jedno od nekoliko takvih jezera u svetu. Jezero je niskom (do 5,5 metara) i uskom gredom (širine do 70 m) odvojeno od Kiljdinskog prolaza Barencovog mora, a zaštićeno je kao hidrološki spomenik prirode Murmanske oblasti.

Mogiljno jezero
Koordinate69° 19′ 10″ S; 34° 20′ 55″ I / 69.31955° S; 34.348556° I / 69.31955; 34.348556
Tipreliktno meromiktičko jezero
Zemlje basena Rusija
Murmanska oblast
Maks. dužina0,56 km
Maks. širina0,28 km
Površina0,09 km2
Maks. dubina17 m
Salinitet0−33‰
Dužina obale11,35 km
Nad. visina18 m
DRV02010000611101000003143
Mogiljno jezero na karti Murmanske oblasti
Mogiljno jezero
Mogiljno jezero
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
1 Shore length is not a well-defined measure.

Jezero je malih dimenzija, dužine do 560 metara i maksimalne širine do 280 metara. Ukupna površina akvatorije je svega 0,09 km², dužina obalne linije 1,35 km, a maksimalna dubina do 17 metara. Reliktno je jezero nastalo usled povlačenja mora pre oko 1000 godina.

Jezero Mogiljno je specifično po svojim meromiktičkim svojstvima i voda koja ispunjava jezero doslovno je „naslagana” u slojevima (ukupno 4 sloja različitog hemijskog sastava i gustine). Do dubine od 5 metara voda u jezeru je slatka, dok na dnu ima vrednosti saliniteta od 33 ‰. Drugi sloj vode je na dubinama između 6,5 i 13 metara sa salinitetom koji raste do 22 ‰. U slatkovodnom delu jezera žive tipični slatkovodni organizmi, u centralnim delovima braktični, a pri dnu morski organizmi. Na dnu jezera žive purpurne bakterije (Purple bacteria) čijim raspadanjem se stvara otrovni vodonik-sulfid. U gornjim slojevima žive planktoni iz roda Daphnia, rotatorije (13 vrsta) i rakovi (21 vrsta), a od riba specifična je endemska podvrsta bakalara Gadus morhua kildinensis. Od drugog sloja pa na niže žive tipična morska stvorenja − morske zvezde Stichaster albulus, morske sase, sunđeri, morske mahovine, polarne meduze i morski rakovi.

Na mapama jezero je prvi put ucrtano na karti holandskog moreplovca Vilema Barenca iz 1594. godine.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi