Mukopolisaharidoza tip VI

Mucopolisaharidoza tip VI (skraćeno MPS tip VI), poznata i kao Maroteaux-Lamy syndrome je nasledna autozomno recesivna bolest, koja nastaje zbog nedostatka aktivnosti N-acetilgalaktozamin 4-sulfataze (arilsulfataze B) i akumulacije dermatan sulfat u lizozomima. Bolest karakterišu somatski poremećaji i mentalna retardacija.

Mukopolisakaridoza tip VI
SinonimiMaroteaux-Lamy syndrome
Ovo stanje se nasleđuje autozomno-recesivnim načinom

MPS tip VI je bolest, kao jedna od 7 mukopolisaharidoza, spada u grupu naslednih poremećaja nastalih zbog nedostatka lizozomskih enzima potrebnih za katabolizam i degradaciju glikozaminoglikana (skraćeno GAG). Glikozaminoglikani koji su glavni sastojak vezivnih tkiva, i složeni ugljeni hidrati obično su vezani za proteine u obliku proteoglikana i uključuju hondroitin 4-sulfat, hondroitin 6-sulfat, heparan sulfat, dermatan sulfat, keratan sulfat i hijaluronsku kiselinu. Zbog toga što se glikozaminoglikan prvenstveno nalazi u vezivnom tkivu,predilekciona patologija prvenstveno uključuju kostur, srčane zalistke i druge oblasti sa stromalnim vezivnim tkivaom.

Kliničke karakteristike MPS tip VI su posledica lizozomske akumulacije delimično degradiranih ili neregistrovanih GAG-a u obliku grube fascije, obložene rožnjače, organomegalije, kontraktura zglobova, višestrukih dizostoza, kile (lumbalne i/ili invinalne ), niskog rasta i mentalne retardacije.[1][2] Specifični enzimski nedostatak i rezultujući obrazac ponašanja degradacionih proizvoda glikozaminoglikana određuje fenotip svakog poremećaja. Pa su tako, generalno gledano, degradacioni produkti dermatana, keratana i hondroitin sulfate povezani su sa visceralnim manifestacijama, dok se akumulacija produkta degradacije heparan sulfata mogu povezanti sa mentalnim poremećajima.

Epidemiologija uredi

Učestalost

Nekoliko izveštaja o učestalosti MPS tip VI na globalnom nivou pokazuju:

  • U Australiji, stopu incidencije od 1 slučaj na 248.000 rođenih (za period od 1980. do 1996. godine).[3]
  • U Nemačkoj, stopu incidencije od 1 slučaj na 432.610 rođenih
  • Usevernom delu Portugalije, stopu incidencije od 1 slučaj na 238.095 rođenih.[4][5]
  • U azijsko-pacifičkom regionu i Brazilu podaci o stopi incidencije su nepouzdani jer u ovim oblastima sveta postoji nedostatak informacija.[6][7]
Mortalitet / Morbiditet

MPS tip VI se karakteriše značajnim morbiditetom zbog progresivne akumulacije glikozaminoglikana. Iako je mentalni razvoj dece normalan, fizički i vizuelni nedostaci mogu negativno uticati na psihomotorni razvoj.

Rast može biti normalan tokom prvih nekoliko godina života, ali se onda zaustavlja, što dovodi do patuljastog izgleda bolesnika.

Većina pacijenata ima zamućenje rožnjače, što može ometati vid. Može doći i do iznenadnog gubitka vida koji je povezan je sa povećanim intrakranijalnim pritiskom ili mogućom kompresijom optičkog nerva.

Promene na zglobovima su uobičajena karakteristika, a pacijenti razvijaju deformacije zbog kontraktura (ukočenosti) zglobova.

Kardiovaskularni poremećaji uključuju disfunkciju aorte i mitralnih valvula.

Promene na skeletu karakterišu se višestrukim disostozama.

Kompresija cervikalnih kostiju zbog abnormalnosti na njoj dovodi do, atlanto-aksijalne nestabilnosti i zadebljanja dure, što može rezultovati pojavom bola u ekstremitetima, gubitkom motornih funkcije i/ili senzibiliteta u ekstremitetima.

Pacijenti mogu takođe imati restriktivnu bolest disajnih puteva, opstruktivnu bolest disajnih puteva ili obe.

Starostni vek do smrti varira, a blagi oblici bolesti imaju duži vek preživljavanjem.

Rasa

Učestalost javljanja MPS tip VI među rasama je skoro podjednaka, iako je povećana frekvencija rađanja sa MPS tip VI prijavljena u određenim populacijama (tursko stanovništvo koje živi u Nemačkoj).[4]

Pol

MPS tip VI se nasleđuje autozono recesivno, pa se zbog te osobine podjednako javlja kod muškaraca i žena.

Starost

MPS tip VI kao nasleđeni poremećaj obično se manifestuje u ranom detinjstvu sa: smanjenim rastom, složenom disostozom, ingvinalnom i/ili umbilikalnom kilom, reciidivirajućim respiratornim oboljenjem, hepatosplenomegalijom i grubim osobinama lica.

Etiologija uredi

Uzok MPS tip VI je nedostatka N -acetilgalaktozamin 4-sulfataze (arilsulfataze B) i lizozomalne akumulacije dermatan sulfata.[8]

Patofiziologija uredi

MPS tip VI karakteriše progresivno zahvatanje organa vezivnog tkiva koje je rezultat kontinuiranog skladištenja dermatan sulfata u skeletu, srčanim zaliscima, slezini, jetri, plućima, tvrdoj moždanici i rožnjači.[9]

Patohistološki pregled zahvaćenih tkiva otkriva prisustvo napunjenih lizozoma.

Pacijenti izgledaju zdravo pri rođenju i imaju ubrzan rast u prvoj godini, nakon čega sledi usporavanje i nizak rast kasnije u detinjstvu. Ostale komplikacije uključuju gubitak sluha, hronične infekcije respiratornog trakta, apneju u snu, plućna hipertenzija, hidrocefalus, slepilo sa brzim početkom i insuficijencija ili stenoza srčanih zalistaka.

Klinička slika uredi

Karakteristike lica povezane sa MPS tip VI uključuju sledeće:[10]

 
Promene na očima kod MPS tip VI
  • Grube crte lica (Uporedite crte lica sa crtama drugih članova porodice da biste najbolje procenili grubost.)
  • Makrocefalija
  • Povećani jezik
  • Istaknuto čelo
  • Moguća gruba tekstura kose

Hepatomegalija i splenomegalija su često prisutne kod pacijenata sa MPS tip VI.

Umbilikalne i ingvinalne kile su česte.

Rast može biti normalan nekoliko godina, a zatim prestati, što rezultuje konačnom telesnom visinom od 90-140 cm. Tipično je prisutan kratak trup sa lumbalnom lordozom.

Opaciteti rožnjače se mogu otkriti pregledom pomoću prorezne lampe.

Ograničeno kretanje zglobova, uključujući deformitete kandža-šaka, koji se pojavljuju u prvih nekoliko godina života.

Na koži se često otkriva hirzutizam.

Dijagnoza uredi

Dijagnoza se obično postavlja u ranom detinjstvu kada su očigledni:[9]

  • organomegalija,
  • zamućenje rožnjače,
  • grube crte lica,
  • uvećan jezik,
  • česte respiratorne bolesti,
  • upale srednjeg uha i
  • ukočenost zglobova.

Diferencijalna dijagnoza uredi

Terapija uredi

Pacijenti sa mukopolisaharidozom tipa VI (MPS tip VI), takođe poznatim kao zahtevaju stalnu medicinsku negu brojnih subspecijalista. Pored toga, pacijenti treba da dobiju rutinsku pedijatrijsku negu, uključujući i imunizaciju.

Pokazalo se da terapija zamene enzima sa galsulfazom,[11] koju je odobrila Američka agencija za hranu i lekove (FDA), poboljšava sposobnost hodanja i penjanja uz stepenice i smanjuje nivoe glikozaminoglikana (GAG) u urinu kod pacijenata sa MPS VI.[12][13]

Zbog mogućeg razvoj valvularne srčane bolesti, neophodna je stalna kontrola i procena stanja uključujući i godišnju ehokardiografiju.

Antibiotike (kako bi se sprečio subakutni bakterijski endokarditis od medicinskih i stomatoloških procedura) treba koristiti prema preporukama kardiologa.

Kako mnogi pacijenti pokazuju znake restriktivne bolesti disajnih puteva, opstruktivne bolesti disajnih puteva ili oboje, neophodna je stalna procene radi pravovremenog otkrivanja hipoventilacije.

Pacijenti mogu imati koristi od terapije kiseonikom ili terapije pozitivnim pritiskom (kontinuirani pozitivni pritisak u disajnim putevima ili dvostepeni pozitivan pritisak u disajnim putevima), posebno kada spavaju ako imaju apneju u snu.

Pacijenti koji imaju kontrakture i deformitete šaka upućuju se na fizikalnu terapiju, koja može biti od koristi u održavanju optimalnu funkciju šake.[14] Sindrom karpalnog tunela može biti prisutan i asimptomatski i treba ga redovno procenjivati određivanjem provodljosti nerava.

Pacijente koji imaju glavobolju, promenu vida ili povraćanje treba proceniti na povećan intrakranijalni pritisak i hidrocefalus. Merenje intratekalnog pritiska kičmene tečnosti da bi se potvrdio povećan intrakranijalni pritisak i pravovremeno primenilo lečenje.

Hirurška terapija uredi

Pacijentima koji razviju klinički značajnu valvularnu bolest srca može biti potrebna zamena srčanih valvula.

Pacijenti sa opstruktivnom bolešću disajnih puteva ponekad imaju koristi od tonzilektomije i adenoidektomije. Teška opstrukcija disajnih puteva i hipoventilacija mogu na kraju zahtevati traheostomiju.[15]

Transplantacije rožnjače su bile uspešne u vraćanju vida pacijentima sa zamućenjem rožnjače, iako se taloženje depozita u transplantiranoj rožnjači može ponoviti tokom vremena.

Hirurška dekompresija karpalnog tunela primenjuje se kako bi se sačuvala funkcija nerava šake.

Neurohirurgija može biti potrebna za postavljanje ventrikuloperitonealnih dekompresijskih šantova kod hidrocefalusa ili povećan intrakranijalnog pritiska.

Ortopedska hirurgija može biti neophodna za dekompresiju kičmene moždine ili za stabilizaciju atlantoaksijalnog spoja.

Pacijenti često razvijaju displaziju kuka i zahtevaju operaciju zamene kuka.

Komplikacije uredi

Gubitak vida može nastati zbog: [16]

  • zamućenja rožnjače (često)
  • povećanog intrakranijalnog pritiska ili kompresije optičkog nerva.[14]

Gubitak sluha je čest i može zahtevati primeni slušnih aparata.

Sindrom karpalnog tunela je česta komplikacija.[14]

Opstruktivna bolest disajnih puteva može dovesti do hipoventilacije i plućne hipertenzije.[14]

Valvularna srčana bolest je česta i može dovesti do kongestivne srčane insuficijencije.

Može doći do kompresije kičmene moždine sa oštećenjem njene funkcije i paralizom.[14]

Izvori uredi

  1. ^ Kantaputra PN, Kayserili H, Güven Y, Kantaputra W, Balci MC, Tanpaiboon P, et al. Oral manifestations of 17 patients affected with mucopolysaccharidosis type VI. J Inherit Metab Dis. 2014 Mar. 37(2):263-8.
  2. ^ Borlot F, Arantes PR, Quaio CR, Franco JF, Lourenço CM, Bertola DR, et al. New insights in mucopolysaccharidosis type VI: neurological perspective. Brain Dev. 2014 Aug. 36(7):585-92
  3. ^ Meikle PJ, Hopwood JJ, Clague AE, Carey WF. Prevalence of lysosomal storage disorders. JAMA. 1999 Jan 20. 281(3):249-54.
  4. ^ a b Baehner F, Schmiedeskamp C, Krummenauer F, et al. Cumulative incidence rates of the mucopolysaccharidoses in Germany. J Inherit Metab Dis. 2005. 28(6):1011-7.
  5. ^ Pinto R, Caseiro C, Lemos M, et al. Prevalence of lysosomal storage diseases in Portugal. Eur J Hum Genet. 2004 Feb. 12(2):87-92.
  6. ^ Hwu WL, Okuyama T, But WM, Estrada S, Gu X, Hui J, et al. Current diagnosis and management of mucopolysaccharidosis VI in the Asia-Pacific region. Mol Genet Metab. 2012 Sep. 107(1-2):136-44.
  7. ^ Costa-Motta FM, Bender F, Acosta A, Abé-Sandes K, Machado T, Bomfim T, et al. A community-based study of mucopolysaccharidosis type VI in Brazil: the influence of founder effect, endogamy and consanguinity. Hum Hered. 2014. 77(1-4):189-96.
  8. ^ „Maroteaux-Lamy Syndrome (Mucopolysaccharidosis Type VI) Clinical Presentation: History, Physical, Causes”. emedicine.medscape.com. Pristupljeno 2022-01-17. 
  9. ^ a b „Maroteaux-Lamy Syndrome (Mucopolysaccharidosis Type VI): Background, Pathophysiology, Epidemiology”. 2021-07-20. 
  10. ^ „Maroteaux-Lamy Syndrome (Mucopolysaccharidosis Type VI) Clinical Presentation: History, Physical, Causes”. emedicine.medscape.com. Pristupljeno 2022-01-17. 
  11. ^ „Maroteaux-Lamy Syndrome (Mucopolysaccharidosis Type VI) Medication: Enzyme replacement therapy”. emedicine.medscape.com. Pristupljeno 2022-01-17. 
  12. ^ Sohn YB, Park SW, Kim SH, Cho SY, Ji ST, Kwon EK, et al. Enzyme replacement therapy improves joint motion and outcome of the 12-min walk test in a mucopolysaccharidosis type VI patient previously treated with bone marrow transplantation. Am J Med Genet A. 2012 May. 158A(5):1158-63.
  13. ^ Brands MM, Frohn-Mulder IM, Hagemans ML, Hop WC, Oussoren E, Helbing WA, et al. Mucopolysaccharidosis: Cardiologic features and effects of enzyme-replacement therapy in 24 children with MPS I, II and VI. J Inherit Metab Dis. 2012 Jan 26
  14. ^ a b v g d „Maroteaux-Lamy Syndrome (Mucopolysaccharidosis Type VI) Follow-up: Further Outpatient Care, Further Inpatient Care, Inpatient & Outpatient Medications”. 2021-07-20. 
  15. ^ „Maroteaux-Lamy Syndrome (Mucopolysaccharidosis Type VI) Follow-up: Further Outpatient Care, Further Inpatient Care, Inpatient & Outpatient Medications”. 2021-07-20. 
  16. ^ „Maroteaux-Lamy Syndrome (Mucopolysaccharidosis Type VI) Follow-up: Further Outpatient Care, Further Inpatient Care, Inpatient & Outpatient Medications”. 2021-07-20. 

Literatura uredi

  • Bartolomeo R, Polishchuk EV, Volpi N, Polishchuk RS, Auricchio A. Pharmacological read-through of nonsense ARSB mutations as a potential therapeutic approach for mucopolysaccharidosis VI. J Inherit Metab Dis. 2012 Sep 13.
  • Kantaputra PN, Kayserili H, Guven Y, Kantaputra W, Balci MC, Tanpaiboon P, et al. Clinical manifestations of 17 patients affected with mucopolysaccharidosis type VI and eight novel ARSB mutations. Am J Med Genet A. 2014 Jun. 164A(6):1443-53.
  • Sohn YB, Park SW, Kim SH, Cho SY, Ji ST, Kwon EK, et al. Enzyme replacement therapy improves joint motion and outcome of the 12-min walk test in a mucopolysaccharidosis type VI patient previously treated with bone marrow transplantation. Am J Med Genet A. 2012 May. 158A(5):1158-63.
  • Brands MM, Frohn-Mulder IM, Hagemans ML, Hop WC, Oussoren E, Helbing WA, et al. Mucopolysaccharidosis: Cardiologic features and effects of enzyme-replacement therapy in 24 children with MPS I, II and VI. J Inherit Metab Dis. 2012 Jan 26.
  • Giugliani R, Lampe C, Guffon N, Ketteridge D, Leão-Teles E, Wraith JE, et al. Natural history and galsulfase treatment in mucopolysaccharidosis VI (MPS VI, Maroteaux-Lamy syndrome)--10-year follow-up of patients who previously participated in an MPS VI Survey Study. Am J Med Genet A. 2014 Aug. 164A(8):1953-64.
  • Bagewadi S, Roberts J, Mercer J, Jones S, Stephenson J, Wraith JE. Home treatment with Elaprase and Naglazyme is safe in patients with mucopolysaccharidoses types II and VI, respectively. J Inherit Metab Dis. 2008 Dec. 31(6):733-7.
  • Harmatz P, Giugliani R, Schwartz I. Enzyme replacement therapy for mucopolysaccharidosis VI: a phase 3, randomized, double-blind, placebo-controlled, multinational study of recombinant human N-acetylgalactosamine 4-sulfatase (recombinant human arylsulfatase B or rhASB) and follow-on, open-. J Pediatr. 2006 Apr. 148(4):533-539.
  • Harmatz P, Kramer WG, Hopwood JJ, et al. Pharmacokinetic profile of recombinant human N-acetylgalactosamine 4-sulphatase enzyme replacement therapy in patients with mucopolysaccharidosis VI (Maroteaux-Lamy syndrome): a phase I/II study. Acta Paediatr Suppl. 2005 Mar. 94(447):61-8; discussion 57.
  • Isbrandt D, Arlt G, Brooks DA, Hopwood JJ, et al. Mucopolysaccharidosis VI (Maroteaux-Lamy syndrome): six unique arylsulfatase B gene alleles causing variable disease phenotypes. Am J Hum Genet. 1994 Mar. 54(3):454-63.
  • Jones KL. Smith's Recognizable Patterns of Human Malformation. 1997. 468-9.
  • Karageorgos L, Harmatz P, Simon J. Mutational analysis of mucopolysaccharidosis type VI patients undergoing a trial of enzyme replacement therapy. Hum Mutat. 2004 Mar. 23(3):229-33.
  • Krivit W. Stem cell bone marrow transplantation in patients with metabolic storage diseases. Adv Pediatr. 2002. 49:359-78.
  • Nelson J, Crowhurst J, Carey B, Greed L. Incidence of the mucopolysaccharidoses in Western Australia. Am J Med Genet A. 2003 Dec 15. 123(3):310-3. [Medline].
  • Neufeld EF, Muenzer J. The mucopolysaccharidoses. The Metabolic and Molecular Bases of Inherited Disease. 1995. 2465-94.
  • O'Brien JF, Cantz M, Spranger J. Maroteaux-Lamy disease (mucopolysaccharidosis VI), subtype A: deficiency of a N-acetylgalactosamine-4-sulfatase. Biochem Biophys Res Commun. 1974 Oct 8. 60(3):1170-7.
  • Poorthuis BJ, Wevers RA, Kleijer WJ, et al. The frequency of lysosomal storage diseases in The Netherlands. Hum Genet. 1999 Jul-Aug. 105(1-2):151-6.
  • Swiedler SJ, Beck M, Bajbouj M. Threshold effect of urinary glycosaminoglycans and the walk test as indicators of disease progression in a survey of subjects with Mucopolysaccharidosis VI (Maroteaux-Lamy syndrome). Am J Med Genet A. 2005 Apr 15. 134(2):144-50.

Spoljašnje veze uredi

Klasifikacija
Spoljašnji resursi


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).