Nabatejski jezik je bio zapadnoaramejski dijalekat i jezik Nabatejaca iz Negeva, sa istočne obale Jordana i Sinajskog poluostrva.

nabatejski
Govori se u25 država
nabatejski pismo
Jezički kodovi
ISO 639-3mis
Fragment sa natpisom na nabatejskom pismu Bogu Kasiju.[1]

Tokom islamskog zlatnog doba neki arapski istoričari su pripisivali termin drugim istočnoaramejskim jezicima u vavilonskoj aluvijalnoj ravnici Iraka i Sirijske pustinje. Ove oblasti su arabizovane tokom halifata, a neke i prije njega.

Porijeklo uredi

Sa propašću Ahemenidskog carsta, aramejski jezik je izgubio na važnosti kao lingva franka Bliskog istoka. Na važnosti je dobio grčki jezik. Nekedašnja objedinjena pisana kultura se raspala na lokalne škole i stari dijalekti su dobili na važnosti kao pisani jezici. Nabatejski jezik je nastao kao posljedica tih događaja. Natpisi na jeziku Nabatejaca pokazuje lokalni razvoj aramejskog jezika. S obzirom da je stanovništvo Nabatejskog carstva većinom govorila sjevernoarapksi dijalekt, nabatejski jezik se može smatrati nadasve pisanim jezikom.

Lingvistička klasifikacija uredi

Nbatejski jezik je jedan od izdanaka imperijalnog aramejskig. Sa porašću doseljavanja arapskih nomadskih plemena, nabatejski jezik je dobio na važnosti u Arabiji. Od islamskog doba, arapski uticaj postaje ogroman, na taj način se može reći da je nabatejski jezik bio prelaz iz aramejskog u arapski jezik.

Dokazi uredi

Pisani dokazi nabatejskog jezika mogu se naći u Petra, Busi i Hergi i mali broj dokaza na Sinajskom poluostrvu. Postoji par nabatejskih tekstova u Kumranu.

Pismo uredi

Nabatejsko rukopis je karakterističan veoma posebnim kurzivnim stilom. Nabatejsko pismo je nastalo od aramejskog pisma. Poslo je preteča arapskog pisma, koje je nastalo od kurzivne varijante nabatejskog pisma u 5. vijeku.

Literatura uredi

  • al-Khraysheh, Fawwaz: Die Personennamen in den nabatäischen Inschriften des Corpus Inscriptionum Semiticarum. Marburg 1986. In German
  • Euting, Julius: Nabatäische Inschriften aus Arabien. Berlin 1885. In German
  • Hackl, Ursula/Jenni, Hanna/Schneider, Christoph: Quellen zur Geschichte der Nabatäer. NTOA 51. Fribourg. 2003. ISBN 978-3-7278-1410-5.. In German

Izvori uredi

  1. ^ Basalt, 1st century CE. Found in Sia in the Hauran, Southern Syria.