Nadudvar
Nadudvar (mađ. Nádudvar) grad je u Mađarskoj. Nadudvar je jedan od važnijih gradova u okviru županije Hajdu-Bihar.
| Nadudvar mađ. Nádudvar | |
|---|---|
 Ime mesta napisano rovaškim pismom | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Regija velike severne ravnice |
| Županija | Hajdu-Bihar |
| Srez | Hajdusoboslo |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 8.472[1] |
| — gustina | 29 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 47° 15′ S; 21° 06′ I / 47.25° S; 21.10° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 294,99 km2 |
  Nadudvar Nadudvar na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 4181 |
| Pozivni broj | (+36) 54 |
| Veb-sajt | |
| http://www.nadudvar.hu/ | |
Geografija uredi
Naselje pokriva površinu od 294,99 km2 (114 sq mi) i ima populaciju od 11.472 ljudi (2019). Nalazi se u južnom delu krajolika Hortobađa, oko 40 kilometara zapadno od sedišta okruga, Debrecina. Poseban deo naselja je Mihaljhalma, koji je udaljen oko 7, 8 kilometara od centra vazdušnom linijom i oko 10 kilometara putem prema zapadu. Zapadna polovina njegove administrativne teritorije je najvećim delom deo Nacionalnog parka Hortobađ, i stoga je pod zaštitom države.
Istorija uredi
Nadudvar je drevno naselje, ime je dobilo po trsci (Nad) koja se nalazi u poplavnim ravnicama i ogradama dvorišta gde je služio kao materijal za gradnju. Prvi pisani pomen naselja je iz 1212. godine u „Varadi regestrumu”. Kralj Matija je 1461. dodelio Nadudvaru status trgovišta. Status grada je dobio 1. marta 1989. godine.
Sporazum između kralja Matije i Imreta Zapolje, koga je on uzdigao a koji se ubrzo povukao iz pobune u Erdelju, postignut je februara 1468. u Nadudvaru, na kraljevom putu iz Erdelja u Budim.[2]
Stanovništvo uredi
Godine 2001. 98% maštanskog stanovništva izjasnilo se kao Mađari, a 2% kao Romi.[3]
Tokom popisa iz 2011. godine, 84% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, a 3,4% kao Romi (15,8% se nije izjasnilo, zbog dvojnog državljanstva, ukupan broj može biti veći od 100%).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 5%, reformisani 23,5%, grkokatolici 0,2%, nedenominacioni 44,1% (26,1% nije odgovorilo).[4]
Reference uredi
- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
- ^ Horváth Richárd: Itineraria regis Matthiae Corvini et reginae Beatricis de Aragonia (1458–[1476]–1490). Bp. 2011. (História könyvtár. Kronológiák, adattárak 12. – Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 2.
- ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
- ^ Nádudvar Helységnévtár
Spoljašnje veze uredi
- Zvanični veb-sajt Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. februar 2017)
- Nádudvar.lap.hu – Zbirka linkova
- Nekadašnji sajt Nadudvarske gradske banje
- Nadudvar na Utazom.com