Народне новине (Mađarska)

Narodne novine bile su nedeljnik Demokratskog saveza Južnih Slovena u Mađarskoj.

Narodne novine
Tipnedeljne novine
Osnivanje3. oktobar 1957.
Jeziksrpski
GradBudimpešta
ZemljaMađarska

List „Narodne novine“ izlazile su od 3. oktobra 1957. do kraja aprila 1991. godine u Budimpešti na srpskom, hrvatskom i slovenačkom jeziku. Ovaj nedeljnik je na osam strana objavljivao članke pisane uglavnom latinicom a ponešto i ćirilicom. List je pratio događaje i izveštavao o životu i kulturnim zbivanjima Srba, Bunjevaca, Šokaca, Bošnjaka, Slovenaca i Hrvata u Mađarskoj.

„Narodne novine“ su imale i rubriku za decu pod imenom „Danica“.

Od decembra 1982. godine izlazio je „Neven“ kao prilog „Narodnih novina“ za kulturu, književnost i umetnost. Začetnik i urednik „Nevena“ bio je poznati srpski književnik Stojan D. Vujičić. Najduže su obavljali dužnost glavnog urednika: Milutin Stevanović i Marko Marković.

Prethodni listovi uredi

Posle Drugog svetskog rata kratko vreme je izlazio list „Sloboda“. Na prvom kongresu Antifašističkog fronta Južnih Slovena održanom u Baji 19. i 20. maja 1946. odlučeno je da se reši probleme štampanja nedeljnika Srba, Hrvata i Slovenaca u Mađarskoj. Tako je počeo da izlazi nedeljni list za tzv. „južnoslovensku“ manjinu u Mađarskoj pod nazivom „Naše novine“. One su se objavljivale od 20. oktobra 1946. do 3. oktobra 1957. godine. „Naše novine“ su bile pod jakim uticajem vladajuće komunističke partije.

Gašenje „Narodnih novina“ uredi

Nakon raspada SFR Jugoslavije došlo je do razilaženja i u Demokratskom savezu Južnih Slovena. Ova politička organizacija koja je bila pod kontrolom vladajuće Mađarske socijlastičke radničke partije nakon demokratizacije i promene političkog sistema u zemlji 1991. godine je ugašena. Umesto DSJS-a nastao je Srpski demokratski savez i Savez Hrvata u Mađarskoj.

Zajedničke „Narodne novine“ ugasile su se krajem aprila 1991, da bi se uoči Đurđevdana (2. maja) iste godine pojavile „Srpske narodne novine“ i „Hrvatski glasnik“.

Literatura uredi

  • Iz naše prošlosti (Budimpešta, 1979)