Narodno vijeće Bosne i Hercegovine
Narodno vijeće Bosne i Hercegovine je predstavljalo političko predstavništvo Srba, Hrvata i Muslimana iz Bosne i Hercegovine, nakon formiranja Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Nakon osnivanja Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba, u koji su ušli u predstavnici tri naroda iz Bosne i Hercegovine, osnovano je i Narodno vijeće za regiju Bosne i Hercegovine.
Istorijska podloga
urediKako se u toku 1918. stanje na frontovima sve više komplikovalo po Austrougarsku, a nemiri i pobune počeli da zahvataju i vojsku, pa čak i u Bosni i Hercegovini, tako se zapažala sve življa aktivnost projugoslovenski orijentisanih političara. U Zagrebu je 2. i 3. marta 1918. godine došlo do sastanka predstavnika raznih stranaka iz jugoslovenskih oblasti Monarhije, na kome je naglašena ideja narodnog jedinstva zasnovana na samoopredjeljenju naroda, a koja će biti osnov za stvaranje, na demokratskim načelima zasnovane, buduće države Srba, Hrvata i Slovenaca. Tada je i pokrenuta inicijativa za stvaranje Narodnog vijeća SHS u Zagrebu. Bosnu i Hercegovinu na tom sastanku predstavljali su: Vojislav Šola, Danilo Dimović, Đuro Džamonja, Kosta Majkić i Jozo Sunarić. [1]
Osnivanje
urediNarodno vijeće SHS za Bosnu i Hercegovonu s Glavnim odborom od 25 članova i Predsjedništvom od pet članova formirano je 20. oktobra 1918. godine, s poslanicima iz sva tri naroda. Glavni odbor na čijem je čelu kao predsjednik bio Gligorije Jeftanović, a kao potpredsjednici dr Jozo Sunarić i dr Halidbeg Hrasnica. Narodno vijeće SHS, a na prijedlog Glavnog odbora Narodnog vijeća BiH, imenovalo je i prvu Narodnu vladu za Bosnu i Hercegovinu na čije je čelo, došao Atanasije Šola. Na sjednici Glavnog odbora Narodnog vijeća BiH koja je održana 28. oktobra riješeno je da se u cijeloj Bosni i Hercegovini provede organizacija okružnih, kotarskih i seoskih odbora Narodnog vijeća. Narednih dana uslijedilo je i osnivanje kotarskih odbora narodnog vijeća po svim mjestima u Bosni i Hercegovini, u koje su, uglavnom aklamacijom, birani ugledniji ljudi iz naroda i to svih vjeroispovijesti.[2]
Narodno veće kad se kontituisalo 31. oktobra je imalo za sekretare: dr Savo Ljubibratić i Hamid Svrzo.[3]
Narodna vlada Bosne i Hercegovine
uredi1. novembra 1918. godine imenovana je prva narodna vlada za Bosnu i Hercegovinu, sa 10 članova, u kojoj su predsjednik i pet ministara (ili povjerenika) bili Srbi, tri Hrvata i jedan Musliman. Predsjednik Vlade bio je Atanasije Šola. To je bila prva narodna vlada u istoriji Bosne i Hercegovine. Vlada je imenovana saopštenjem Glavnog odbora Narodnog vijeća BiH koje počinje ovim riječima:
Danas u podne položio je general Sarkotić vladu u ruke narodnog vijeća, na čelu Generaliteta i članova Zemaljske vlade. Narodno vijeće imenovalo je Narodnu vladu...
— Glavni odbor Narodne vlade BiH
Narodna vlada je odmah na slobodu pustila sve političke zatvorenike. Šola je kao predsjednik doprineo stabilizaciji političke situacije. Uticao je na Svetozara Pribićevića kao glavnog u zagrebačkom Narodnom vijeću da se što ranije izvede ujedinjenje.[4] Vlada Narodnog vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu radila je od 1. novembra 1918. do 31. januara 1919. godine, kada je zamjenjuje Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu od 1. februara 1919. godine, kao vrhovni upravni organ za sve administrativno-teritorijalne organe u Bosni i Hercegovini.
I nakon formiranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ostao je na položaju predsjednika Narodnog vijeća u Sarajevu. Narodno vijeće je preraslo u Zemaljsku vladu Bosne i Hercegovine, pa je Šola 1. februara 1919. postao predsednik Zemaljske vlade. Zemaljsku vladu zamijenila je 11. jula 1921. godine Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu.[5] Na zahtijev Svetozara Pribićevića rukovodio je zborom, na kome je u Sarajevu 15. i 16. februara 1919. osnovana Demokratska stranka.[6]
Članovi vlade
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
| Funkcija | Slika | Ime i prezime | Detalji |
|---|---|---|---|
| Predsjednik vlade | 
|
Atanasije Šola | |
| Povjerenik za unutrašnje poslove | Dr. Joso Sunarić | ||
| Povjerenik za pravosuđe | Dr. Danilo Dimović | ||
| Povjerenik za obrt i trgovinu, poštu i brzojav | 
|
Dr. Mehmed Spaho | |
| Povjerenik za poljoprivredu i rudarstvo | Vjekoslav Jelavić | ||
| Povjerenik za javne radove i željeznice | Savo Jelić | ||
| Povjerenik za zdravstvo | 
|
Dr. Uroš Krulj | |
| Povjerenik za prosvjetu i bogoštovlje | 
|
Dr. Tugomir Alaupović | |
| Povjerenik za prehranu | ,_srpski_sokolski_vodja.jpg)
|
Stevo Žakula | |
| Povjerenik za socijanu skrb | rezervisano za solijal-demokratsku stranku |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Mastilović 2013, str. 178.
- ^ Mastilović 2013, str. 180.
- ^ Srbija i Jugosloveni: za vreme rata 1914-1918, 1922, Đorđević, Milan P. (st. 250)
- ^ Ilić 2011, str. 135.
- ^ „Političko predstavljanje BiH u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca/Kraljevini Jugoslaviji (1918–1941)”. Parlamentarna skupština BiH. Pristupljeno 20. 2. 2017.
- ^ Ilić 2011, str. 145.
- ^ St. 218: Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914.-1919. Zagreb : Matica hrvatska, 1920, hrvatski (hr)
Literatura
uredi- Ilić, Snežana (2011). Atanasije Šola, Prilog izučavanju kulturne i političke istorije Srba u Bosni i Hercegovini. Novi Sad: Akademska knjiga.
- Mastilović, Draga (2013). Srpska elita iz Bosne i Hercegovine u političkom životu Kraljevine SHS/Jugoslavije (1918-1941). Beograd.
- Ćorović, Vladimir (1920). Crna knjiga: Patnje Srba Bosne i Hercegovine za vreme Svetskog Rata 1914-1918 (1. izd.). Beograd-Sarajevo.
