Nacionalni park Pirin

Национални Парк

Nacionalni park Pirin (bug. Национален парк Пирин) je nacionalni park u jugozapadnoj Bugarskoj, a sastoji se od većeg dela planine Pirin od 274 km² na 1.008-2.914 m nadmorske visine. Uz njegove granice nalaze se još dva parka prirode, Baюvi dupki - Džindžirica, jedan od najstarijih u zemlji, i Юlen, koji zajedno čine 403,32 km² zaštićenog područja[1].

Nacionalni park Pirin
Pirin
Svetska baština Uneska
Zvanično imeNacionalni park Pirin
MestoBlagoevgradska oblast, Bugarska Uredi na Vikipodacima
Koordinate41° 40′ 00″ S; 23° 30′ 00″ I / 41.66667° S; 23.5° I / 41.66667; 23.5
KriterijumPrirodno dobro: vii, viii, ix
Upis1983. (7. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/225

Park Viren je osnovan 8. avgusta 1962. godine u želji očuvanja šuma na najvišem delu planine. Tada se prostirao na skromnih 64 km². U Banskom je osnovan odvojeni deo parka 1979. godine, da bi oba dela pod istim imenom kao Nacionalni park Pirin bili upisani na UNESKO-v spisak mesta Svetske baštine u Evropi 1983. godine.

Gornje Vasilaško jezero

Zbog velike razlike u reljefu u parku se može naći velika raznolikost biljnog i životinjskog života, zbog čega je jedno od najzanimljivijih područja za botaničare i zoologe. Razlikuju se tri biljna pojasa zavisno o visini: šumska klima, podalpska i alpska klima. Tu se nalazi oko 1.300 vrsta viših biljaka i 300 vrsta mahovine (30% celog biljnog života u Bugarskoj), od toga je 18 endemskih vrsta poput runolista, simbola Pirina.

Oko 2090 vrsta i podvrsta kičmenjaka se može pronaći u parku, od kojih su oko 300 retkih vrsta, 214 endemskih i 175 relikta, kao i 15 koji su na međunarodnom spisku ugroženih vrsta. U parku se može naći 6 vrsta riba, 8 vrsta mrmoljka i 11 vrsta reptila, 160 vrsta ptica (40% vrsta ptica Bugarske), zatim 45 vrste sisara (50% vrsta u Bugarskoj) uključujući 12 vrsta slepih miševa, i endemske divlju kozu i mrkog medveda.

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi