Nebinarnost

Спектар родних идентитета који се налазе изван бинарних

Nebinarnost, nazvana takođe i dženderkvir, je sveobuhvatna kategorija za rodne identitete koji nisu isključivo muški ili ženski‍—‌identiteti koji su izvan binarnosti i cisnormativnosti.[1] Dženderkvir osobe mogu u svom rodnom izražavanju ispoljavati kombinaciju muževnosti i ženstvenosti, ili nijedno.

Nebinarne osobe se mogu identifikovati kao osobe koje imaju preklapanje ili nedefinisane linije između rodnih identiteta;[2] koje imaju dva ili više roda (birodne, trirodne, ili panrodne); koje nemaju rod (arodne, nerodne, bezrodne, oslobođene od roda, neutrois); koje se kreću između rodova ili imaju promenljiv rodni identitet (rodnofluidne);[3] ili koje su trećeg roda ili ostalih rodova, kategorija koja uključuje one koji ne imenuju svoj rod.[4]

Rodni identitet je odvojen od seksualne ili romantične orijentacije,[5] i dženderkvir osobe imaju više seksualnih orijentacija, kao i transrodne i cisrodne osobe.[6]

Termini, definicije i identitet uredi

 
Zastava nebinarnih osoba na paradi ponosa u Parizu na kojoj piše „Moj rod je nebinaran”.

Pojam dženderkvir (na srpskom bukvalno rodnokvir) potiče iz kvir publikacija tokom 80-ih i preteča je termina nebinarnost.[7] Popularnost mu raste tokom 90-ih u krugovima aktivista za ljudska prava,[8] naročito kod Rikija Vilčinsa.[9] Vilčins je iskoristio termin u prvom izdanju časopisa In Your Face (Eto ti na) da opiše sve osobe koje se ne uklapaju u rodove i sam se deklarisao kao rodno neusaglašen 1997. u svojoj autobiografiji.[10][11] Vilčins je bio i jedan od najvažnijih saradnika zborniku Dženderkvir: Glasovi izvan seksualno binarnog koji je objavljen 2002.[12] Internet je omogućio dalju popularizaciju termina rodnokvirni izvan krugova kvir publikacija i u drugoj deceniji 21. veka je ušao u glavne tokove kroz slavne ličnosti koje su se javno smestile ispod krova rodnokvirnog identiteta.[8]

Ovaj pojam takođe koriste i ljudi koji sebe vide kao ljude koje žele da sruše društvenu konstrukciju binarnog roda.[13][potrebna strana] Dženderkvir je, kako krovni termin za nebinarne identitete, tako i pridev koji se koristi za ljude koji prevazilaze ili nisu usklađeni sa tradicionalnim definicijama polova, bez obzira na rodni identitet osobe. Pojedinci mogu da ispoljavaju rodnu neusklađenost tako što izlaze iz okvira normativnog ponašanja koji bi se mogli kategorisati kao muško i žensko (izgledom ili ponašanjem).[14]

Ovaj termin takođe koriste ljudi koji opisuju pojavu rodne dvosmislenosti.[15] Androginost (takođe androginija) se često koristi za opisivanje osoba u ovoj kategoriji. Ovo je zato što je termin androginija usko povezan sa mešavinom društveno konstruisanih muških i ženskih osobina.[16] Međutim, ne identifikuju se sve dženderkvir osobe kao androgine. Neke dženderkvir osobe se identifikuju kao muževne žene, ženstveni muškarci ili kao dženderkvir kombinovan sa drugim opcijama roda.[17]

Neki izvori koriste pojam transrodnost širom sveta, na takav način da uključuje dženderkvir/nebinarne osobe.[18][19][20] Fondacija Kampanje ljudskih prava i Gender Spectrum koriste termin rodno-prošireno da pokriju „širi i fleksibilniji okvir rodnog identiteta i/ili izražavanja od onog koji je povezan sa tipičnim binarnim rodnim sistemom.”[21]

Arodnost uredi

Arodna osoba ('a−' znači „bez”), takođe nazvana bezrodna, nerodna, ili oslobođena od roda,[22][23] je neko ko se identifikuje kao osoba koja nema rod ili rodni identitet.[24][25] Iako ova kategorija uključuje veliki broj identiteta koji se ne uklapaju u rodne norme, akademik Fin Enke tvrdi da ljudi koji se identifikuju kao arodni se nužno ne identifikuju kao transrodne osobe.[26] Arodne osobe nemaju definisan skup zamenica; najčešće se koristi zamenica „oni“ u jednini, ali to nije pravilo.[27] Neutralni i arodni su bila samo 2 od 50 različitih rodnih identiteta koje je Fejsbuk uveo kao opcije dodate 13. februara 2014.[28] Arodnost je takođe opcija za rod na aplikaciji OkejKupidon od 17. novembra 2014.[29]

Birodnost uredi

Birodna osoba ('bi−' znači „dva”) (takođe dvo-rodna ili duplo rodna) je ona osoba koja se identifikuje sa dva rodna identiteta i ponašanja. Identifikovanje sa birodnosti uglavnom znači da se ta osoba pronalazi i u muškom i u ženskom rodu ili se kreću između muškog i ženskog ponašanja i rodnog izjašnjavanja, imaju dva rodna identiteta u isto vreme ili se kreću između njih.[30][31][32] Ovo se razlikuje od rodne kolebljivost ili promenljivosti po tome što rodno promenljive osobe uglavnom ne variraju između dva određena rodna identiteta nego mogu da iskuse ceo spektar identiteta vremenom.[33][34] Američko udruženje psihologa opisuje birodan identitet kao deo identiteta transrodnosti.[35] Neke birodne osobe imaju dve različite ličnosti koje mogu da ispoljavaju tradicionalne karakteristike muškog roda, ženskog roda, arodne, androgine ili neke druge rodne identitete. Anketa sprovedena 1999. od strane Odeljka za javno zdravlje San Franciska je došla do zaključka da, u trans zajednici, oko 3% onih kojima je dodeljen muški rod na rođenju i 8% onih kojima je dodeljen ženski rod po rođenju se identifikuju kao „transvestiti, krosderi, dreg osobe ili birodne osobe”.[36] Anketa 2016. koju je sprovela nevladina organizacija Gej i lezbejska alijansa protiv defamacije (GLAAD) je saznala da se 1% milenijalaca identifikuje kao birodna.[37][38]

Trirodnost uredi

Trirodne osobe ('tri−' znači „tri”) su osobe koje se kreću kroz muški, ženski i neki treći rod.[39]

Demirodnost uredi

Demirodne ('demi−' znači „pola”, bukvalno polurodnost) osobe se delimično ili najvećim delom identifikuju sa jednim rodom, a u isto vreme i sa nekim sekundarnim rodom.[40][41] Postoji više podkategodija demirodnosti. Na primer, poludečak (demi-dečak) ili polumuškarac (demi-muškarac) se barem delom identifikuje kao muškarac (bez obzira na rod dodeljen pri rođenju), a drugim delom sa nekim drugim rodom ili bezrodno. Polufluktne (Demifluktne) osobe smatraju da je stabilan deo njihove ličnosti nebinaran.[41]

Panrodnost uredi

Panrodnost, polirodnost ili omnirodnost ('pan−' znači „sve”, 'poly−' znači „više”, 'omni−' znači „sve” ili „svaki”) označava osobe koje imaju više rodnih identiteta.[42] Neki ljudi se identifikuju sa svim rodovima u isto vreme.[43]

Rodna kolebljivost ili rodna promenljivost uredi

Rodna promenljivost označava osobe koje iskazuju želju da ostanu fleksibilne povodom svog rodnog identiteta, umesto da se posvete samo jednoj definiciji ili identitetu.[44] Mogu da se kreću kroz više identiteta tokom života ili da iskazuju različite karakteristike više rodnih identiteta u isto vreme.[44][45] Rodno kolebljiva osoba se može deklarisati i kao birodna, trirodna ili panrodna.[46][47][48]

Transmaskulinost i transfemininost uredi

Transfemininost je termin koji se koristi za bilo koju osobu, binarnu ili nebinarnu, kojoj je dodeljen muški rod pri rođenju, ali koja ima dominantno karakteristike ženskog roda ili tako prezentuje sebe. Transmaskulinost je ekvivalent za nekoga kome je dodeljen ženski rod pri rođenju a ima dominantno karakteristike muškog roda ili tako prezentuje sebe.[49]

Osobe dva duha uredi

1990. na starosedelačkom LGBT okupljanju u Vinipegu je uveden termin dvodušnost (ili dva duha) koji se odnosi na treći rod koji postoji (ili je postojao) u starosedelačkim plemenima i zajednicama i koji je igrao određenu ceremonijalnu, društvenu ili spiritualnu ulogu.[50][51] U modernom društvu se koristi kako bi se napravila razlika između starosedeoca i doseljenika.[52]

Istorija uredi

Antropolozi poput Ejpril Skarlet Kelis veruju da tradicionalan binarni sistem seksualnog identiteta potiče još iz 19. veka kada je seksualnost medikalizovana.[53] Ljudi su počeli da se identifikuju kao gej kada je porastao uticaj bioloških nauka, kada su crkve postale manje moćne, a društvena i politička sturktura počela da se menja.[53] Džordž Čonsi, profesor istorije na univezitetu Jejl beleži da su tokom ranog 20. veka rodne uloge korišćene da se utvrdi seksualnost, a ne seksualni partneri.[53] Na primer, „ženstveni” muškarci koji su imali polne odnose sa drugim muškarcima su bivali etiketirani, dok su muževni muškarci koji su imali polne odnose sa drugim muškarcima ostajali neetiketirani.[53] Sredina 20. veka označila je početak obeležavanja pojedinaca kao heteroseksualaca ili homoseksualaca.[53]

Neke dženderkvir osobe[5][54] se leče od rodne disforije operacijom i/ili hormonima poput trans muškaraca i žena.

Rodna neutralnost uredi

Rodna neutralnost je pokret koji se zalaže da zaustavi diskriminaciju roda u društvu uopšte koristeći rodno-neutralni jezik, kraj seksualne segregacije i ostala sredstva.

Zamenice i titule uredi

 
Neke dženderkvir osobe vole da koriste rodno-neutralne zamenice, ili da zamenice uopšte ne koriste.

Neke dženderkvir osobe više vole da koriste rodno-neutralne zamenice. Upotreba „oni”, „njihov” i „njih” (u engleskom jeziku ove zamenice nemaju naznaku roda) u jednini je česta; a takođe se koriste i ze, sie, hir, co, i ey. Neki drugi više vole konvencionalne rodne zamenice „ona” ili „on”, da ih oslovljavaju po imenu ili da ne koriste zamenice uopšte.[55] Mnoge dženderkvir osobe više vole dodatno neutralni jezik poput titule „giks“ umesto gospodin i gospođica.[56]

Populaciona statistika uredi

Prema istraživanju koje je 2021. sproveo institut Vilijams, 1,2 miliona Amerikanaca se izjašnjavaju kao nebinarne osobe, što je 11% odrasle LGBTK populacije u SAD.[57]

2019. prema anketi o dvodušnim osobama i LGBTK populaciji grada Hamiltona u Ontariju pod imenom Popunjavanje praznina: Drodušna i LGBTK populacije u Hamiltonu je pokazalo da se 19% od 906 ispitanika izjasnilo kao nebinarno.[58]

2017. anketa kanadskih LGBT+ osoba pod imenom Anketa LGBT+ stvarnosti je pokazala da se 4% od 1897 ispitanika identifikovalo kao transrodne nebinarne osobe, dok se 1% identifikovao kao nebinarne osobe, ali ne i kao transrodne.[59]

Anonimna onlajn anketa iz 2015. u SAD je saznala da se 35% od oko 28000 transrodnih ispitanika identifikovalo kao nebinarne osobe.[60][61]

Tokom ankete iz 2011. koju je sprovela Komisija za jednakost i ljudska prava u UK, 0,4% ispitanika od 10039 se izjasnilo kao nebinarno. Ovaj podatak ne pruža jasan broj o tome koliko ima nebinarnih osoba u UK, pošto uzorak nije bio reprezentativan. Poenta ankete je bila da se vidi da li su ljudi voljni da odgovore na pitanja vezana za njihov transrodni status.[62]:4-5

Zakonsko prihvatanje uredi

U današnjem društvu mnoge dženderkvir osobe i dalje koriste pol koji im je dat po rođenju da obavljaju svakodnevne poslove zato što mnogi aspekti života i dalje vode poslove sa binarnim rodovima. Ipak, stvari se menjaju i sve više poslova prihvata nebinarne rodove.[63] Mnoge zemlje zakonski prihvataju nebinarne klasifikacije ili klasifikacije trećeg roda. Neka nezapadna društva su dugo prepoznavala transrodne osobe kao treći rod, iako ovo ne[64] uključuje formalno zakonsko prihvatanje. U zapadnim društvima Australija je postala prva zemlja koja je zakonski prihvatila treće klasifikacije, kada je zakonski priznala Aleksa Makfarlajna kao osobu neodređenog roda.[65] Veruje se da je on prvi koji poseduje rodni list i pasoš za osobe neodređenog roda.

Diskriminacija uredi

U Sjedinjenim Američkim Državama, većina ispitanika u Nacionalnoj anketi o transrodnoj diskriminaciji izabrala je opciju „Rod koji nije ovde naveden”. 90% tih ispitanika prijavilo je iskustvo sa anti-trans pristrasnošću na poslu, dok je 43% prijavilo pokušaj samoubistva. Uočeno je i da veliki broj ispitanika razmišlja ili je već odustao od zdravstvene zaštite, usled straha od diskriminacije.[66]

Simboli uredi

 
Andžali Gopalan i Gopi Šanka Maduraj inaugurišu prvu azijsku Paradu Ponosa u gradu Maduraj sa Duginom i Dženderkvir zastavom.[67][68]

Mnoge zastave su korišćene u dženderkvir zajednici da bi predstavile različite identitete. Dženderkvir zastava ponosa dizajnirana je 2011. godine. Boja lavande na zastavi predstavlja androginiju, bela boja arodne identitete, a zelena boja odnosi se na sve one čiji su identiteti definisani van onih binarnih.[69][70][71] Nebinarni ljudi, koji spadaju pod krovni pojam dženderkvir, takođe imaju svoju zastavu ponosa, nastalu 2014. godine.[72] Na toj zastavi, žuta boja predstavlja ljude čiji rod postoji izvan binarnosti, ljubičasta one koji osećaju da je njihov rod mešavina, ili negde između muškarca i žene, a crna one koji osećaju da nemaju rod.[69] . Bela linija predstavlja one koji prihvataju mnoge ili sve rodove.[73]

I rodnofluidne osobe, koje takođe spadaju pod krovni pojam dženderkvir, poseduju svoju zastavu. Roze linija predstavlja ženstvenost, bela linija nedostatak roda, ljubičasta pomešani rod ili androginiju, crna sve ostale rodove, a plava muževnost.[70][74]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Usher 2006.
  2. ^ Brill, Stephanie A.; Pepper, Rachel (2008). The Transgender Child: A Handbook for Families and Professionals (na jeziku: engleski). San Francisco: Cleis Press. ISBN 978-1-57344-318-0. OCLC 227570066. 
  3. ^ Winter, Claire Ruth (2010). Understanding Transgender Diversity: A Sensible Explanation of Sexual and Gender Identities (na jeziku: engleski). CreateSpace. ISBN 978-1-4563-1490-3. OCLC 703235508. 
  4. ^ Beemyn, Brett Genny (2008). „Genderqueer”. glbtq: An Encyclopedia of Gay, Lesbian, Bisexual, Transgender, and Queer Culture (na jeziku: engleski). Chicago: glbtq, Inc. Arhivirano iz originala 25. 4. 2012. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  5. ^ a b „Transgender Glossary of Terms”. GLAAD Media Reference Guide (na jeziku: engleski). Gay & Lesbian Alliance Against Defamation. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  6. ^ Stryker, Susan (2008). Transgender History (na jeziku: engleski). Berkeley: Seal Press. ISBN 978-1-58005-224-5. OCLC 183914566. 
  7. ^ Hendrie, Theo, ur. (2019). X Marks the Spot: An Anthology of Nonbinary Experiences (na jeziku: engleski). str. 238. ISBN 978-1-0809-6803-9. 
  8. ^ a b Tobia, Jacob (7. 11. 2018). „InQueery: The History of the Word 'Genderqueer' As We Know It”. them (na jeziku: engleski). Condé Nast. Arhivirano iz originala 4. 4. 2020. g. Pristupljeno 18. 2. 2020. 
  9. ^ Wilchins, Riki (14. 3. 2017). „Get to Know the New Pronouns: They, Theirs, and Them”. Pride (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 18. 2. 2020. g. Pristupljeno 18. 2. 2020. 
  10. ^ „Genderqueer History” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 12. 11. 2018. g. Pristupljeno 2. 11. 2018. 
  11. ^ Wilchins, Riki (proleće 1995). „A Note from your Editrix” (PDF). In Your Face (na jeziku: engleski) (1): 4. Arhivirano (PDF) iz originala 5. 10. 2020. g. Pristupljeno 18. 2. 2020. 
  12. ^ Nestle, Joan; Howell, Clare; Wilchins, Riki Anne, ur. (2002). GenderQueer : voices from beyond the sexual binary (na jeziku: engleski) (1st izd.). New York: Alyson Books. ISBN 978-1-55583-730-3. OCLC 50389309. 
  13. ^ Shaw, Susan; Lee, Janet (23. 4. 2014). Women's voices, feminist visions : classic and contemporary readings (na jeziku: engleski) (Sixth izd.). New York. ISBN 978-0-07-802700-0. OCLC 862041473. 
  14. ^ Dahir, Mubarak (25. 5. 1999). „Whose Movement Is It?”. The Advocate (na jeziku: engleski). San Francisco, California: Here Media. str. 52. 
  15. ^ Girshick, Lori B. (2008). Transgender Voices: Beyond Women and Men (na jeziku: engleski). Hanover: University Press of New England. ISBN 978-1-58465-645-6. OCLC 183162406. 
  16. ^ Shaw 2015.
  17. ^ Walsh, Reuben (2010). „More T, vicar? My experiences as a genderqueer person of faith”. All God's Children (na jeziku: engleski). sv. 2 br. 3. Lesbian and Gay Christian Movement. 
  18. ^ Schorn, Johanna. „Taking the „Sex” out of Transsexual: Representations of Trans Identities in Popular Media” (PDF). Inter-Disciplinary.Net (na jeziku: engleski). Universität zu Köln. str. 1. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 10. 2014. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. „The term transgender is an umbrella term „and generally refers to any and all kinds of variation from gender norms and expectations” (Stryker 19). Most often, the term transgender is used for someone who feels that the sex assigned to them at birth does not reflect their own gender identity. They may identify as the gender ‘opposite’ to their assigned gender, or they may feel that their gender identity is fluid, or they may reject all gender categorizations and identify as agender or genderqueer. 
  19. ^ Vargo, Marc E. (30. 11. 2011). „A Review of " Please select your gender: From the invention of hysteria to the democratizing of transgenderism " (PDF). Journal of GLBT Family Studies (na jeziku: engleski). New York/London: Routledge. 7 (5): 2(493). ISSN 1550-4298. doi:10.1080/1550428X.2011.623982. Pristupljeno 20. 3. 2020. „up to three million U. S. citizens regard themselves as transgender, a term referring to those whose gender identities are at odds with their biological sex. The term is an expansive one, however, and may apply to other individuals as well, from the person whose behavior purposely and dramatically diverges from society's traditional male/female roles to the „agender”, „bigender” or „third gender” person whose self-definition lies outside of the male/female binary altogether. In short, those counted under this term constitute a wide array of people who do not conform to, and may actively challenge, conventional gender norms. 
  20. ^ Kirstin Cronn-Mills (2014). „IV. Trans*spectrum. Identities”. Transgender Lives: Complex Stories, Complex Voices (na jeziku: engleski). Twenty-First Century Books. str. 24. ISBN 978-1-4677-4796-7. Pristupljeno 20. 3. 2020. „Many different individuals fall under what experts call the trans* spectrum, or the trans* umbrella."I'm trans*" and „I'm transgender” are ways these individuals might refer to themselves. But there are distinctions among different trans* identities. […] Androgynous individuals may not identify with either side of the gender binary. Other individuals consider themselves agender, and they may feel they have no gender at all. 
  21. ^ Human Rights Campaign Foundation and Gender Spectrum, Supporting and Caring for our Gender-Expansive Youth, accessed 21. 1. 2016.
  22. ^ „LGBTQ Needs Assessment” (PDF). Encompass Network (na jeziku: engleski). april 2013. str. 52—53. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 10. 2014. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  23. ^ „Gender alphabet” (PDF). Safe Homes (na jeziku: engleski). str. 1. Arhivirano iz originala (PDF) 15. 04. 2015. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  24. ^ Vargo, Marc E. (2011). „A Review of "Please select your gender: From the invention of hysteria to the democratizing of transgenderism". Journal of GLBT Family Studies (na jeziku: engleski). 7 (5): 493—494. doi:10.1080/1550428x.2011.623982. 
  25. ^ Cronn-Mills
  26. ^ Anne Enke, ur. (2012). „Note on terms and concepts”. Transfeminist Perspectives In and Beyond Transgender and Gender Studies (na jeziku: engleski). Temple University Press. str. 16–20 [18–19]. ISBN 978-1-4399-0748-1. 
  27. ^ Sojwal, Senti (16. 9. 2015). „What Does "Agender" Mean? 6 Things To Know About People With Non-Binary Identities”. Bustle (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 22. 2. 2016. g. Pristupljeno 22. 2. 2016. 
  28. ^ Sparkes, Matthew (14. 2. 2014). „Facebook sex changes: which one of 50 genders are you?”. The Daily Telegraph (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 21. 5. 2018. g. Pristupljeno 5. 4. 2018. 
  29. ^ „OkCupid expands gender and sexuality options” (na jeziku: engleski). PBS NewsHour. 17. 11. 2014. Arhivirano iz originala 19. 11. 2014. g. Pristupljeno 18. 11. 2014. 
  30. ^ Edwards, Ruth Dudley (17. 8. 2014). „Asexual, bigender, transexual or cis, can't we all just be kind to each other?”. The Independent (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 18. 12. 2019. g. Pristupljeno 18. 12. 2019. 
  31. ^ Persio, Sofia Lotto (16. 6. 2017). „Oregon becomes first state to allow option "X" to end gender binary”. Newsweek (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 18. 12. 2019. g. Pristupljeno 18. 12. 2019. 
  32. ^ „Everything you ever wanted to know about being nonbinary”. The Daily Dot (na jeziku: engleski). 28. 9. 2017. Arhivirano iz originala 28. 9. 2019. g. Pristupljeno 18. 12. 2019. 
  33. ^ „Billy Dee Williams: What is gender fluid?”. Monsters and Critics (na jeziku: engleski). 2. 12. 2019. Arhivirano iz originala 18. 12. 2019. g. Pristupljeno 18. 12. 2019. 
  34. ^ „This is the term for people who aren't exclusively male or female”. PinkNews (na jeziku: engleski). 26. 4. 2018. Arhivirano iz originala 18. 12. 2019. g. Pristupljeno 18. 12. 2019. 
  35. ^ „Sexual orientation and gender identity” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2. 1. 2020. g. Pristupljeno 2019-12-18. 
  36. ^ Clements, K. San Francisco Department of Public Health Arhivirano 15 septembar 2006 na sajtu Wayback Machine, 1999
  37. ^ „EEOC now gives nonbinary people a way to be counted in workplace”. ThinkProgress (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 18. 12. 2019. g. Pristupljeno 18. 12. 2019. 
  38. ^ „Accelerating Acceptance 2017” (PDF) (na jeziku: engleski). GLAAD. Arhivirano (PDF) iz originala 6. 1. 2020. g. Pristupljeno 27. 12. 2019. 
  39. ^ Bosson, Jennifer K.; Vandello, Joseph A.; Buckner, Camille E. (2018-01-17). The Psychology of Sex and Gender (na jeziku: engleski). SAGE Publications. ISBN 978-1-5063-3134-8. 
  40. ^ Gibson, Sarah; Fernandez, J. (2018). Gender Diversity and Non-Binary Inclusion in the Workplace: The Essential Guide for Employers (na jeziku: engleski). London: Jessica Kingsley Publishers. str. 25. ISBN 978-1-78450-523-3. 
  41. ^ a b Brill, Stephanie; Kenney, Lisa (2016). The Transgender Teen (na jeziku: engleski). Berkeley, California: Cleis Press. ISBN 978-1627781749. 
  42. ^ Ginicola, Misty M.; Smith, Cheri; Filmore, Joel M. (2017-02-10). Affirmative Counseling with LGBTQI+ People (na jeziku: engleski). John Wiley & Sons. str. 366. ISBN 978-1-119-37549-4. 
  43. ^ „Queer Undefined”. Queer Undefined (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 21. 1. 2021. g. Pristupljeno 10. 10. 2020. 
  44. ^ a b Cronn-Mills, Kirstin (2015). Transgender Lives: Complex Stories, Complex Voices (na jeziku: engleski). Minneapolis, Minnesota: Twenty-First Century Books. str. 24. ISBN 978-0-7613-9022-0. 
  45. ^ McGuire, Peter (9. 11. 2015). „Beyond the binary: what does it mean to be genderfluid?”. The Irish Times (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 22. 11. 2015. g. Pristupljeno 1. 12. 2015. 
  46. ^ Bosson, Jennifer K.; Vandello, Joseph A.; Buckner, Camille E. (2018). The Psychology of Sex and Gender (na jeziku: engleski). Thousand Oaks, California: Sage Publications. str. 54. ISBN 978-1-5063-3134-8. OCLC 1038755742. Arhivirano iz originala 28. 5. 2020. g. Pristupljeno 4. 8. 2019. 
  47. ^ Whyte, Stephen; Brooks, Robert C.; Torgler, Benno (25. 9. 2018). „Man, Woman, "Other": Factors Associated with Nonbinary Gender Identification”. Archives of Sexual Behavior (na jeziku: engleski). Heidelberg, Germany: Springer Science+Business Media. 47 (8): 2397—2406. PMID 30255409. S2CID 52823167. doi:10.1007/s10508-018-1307-3. „2 out of 7479 (0.03 percent) of respondents to the Australian Sex Survey, a 2016 online research survey, self-identified as trigender. 
  48. ^ Ferguson, Sian (11. 6. 2020). „What Does It Mean to Be Gender Fluid?”. Healthline (na jeziku: engleski). Pristupljeno 23. 6. 2021. 
  49. ^ Mardell, Ashley (2016). The ABC's of LGBT+ (na jeziku: engleski). Coral Gables, Florida: Mango Media Inc. str. 96. ISBN 978-1-63353-408-7. Arhivirano iz originala 1. 8. 2020. g. Pristupljeno 14. 12. 2019. 
  50. ^ Estrada, Gabriel (2011). Two Spirits, Nádleeh, and LGBTQ2 Navajo Gaze”. American Indian Culture and Research Journal (na jeziku: engleski). 35 (4): 167—190. doi:10.17953/aicr.35.4.x500172017344j30. Arhivirano iz originala 04. 06. 2023. g. Pristupljeno 03. 01. 2022. 
  51. ^ Pruden, Harlan; Edmo, Se-ah-dom (2016). „Two-Spirit People: Sex, Gender & Sexuality in Historic and Contemporary Native America” (PDF). National Congress of American Indians Policy Research Center (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala (PDF) 08. 07. 2023. g. Pristupljeno 03. 01. 2022. 
  52. ^ de Vries, Kylan Mattias (2009). „Berdache (Two-Spirit)”. Ur.: O'Brien, Jodi. Encyclopedia of gender and society (na jeziku: engleski). Los Angeles: SAGE. str. 64. ISBN 9781412909167. Pristupljeno 6. 3. 2015. 
  53. ^ a b v g d Callis, April Scarlette (5. 2. 2014). „Bisexual, pansexual, queer: Non-binary identities and the sexual borderlands”. Sexualities (na jeziku: engleski). 17 (1—2): 63—80. doi:10.1177/1363460713511094. 
  54. ^ „Transgender (adj.)”. Stylebook Supplement on LGBT Terminology (na jeziku: engleski). National Lesbian and Gay Journalists Association. Arhivirano iz originala 8. 4. 2011. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  55. ^ Feinberg, Leslie (1996). Transgender Warriors: Making History from Joan of Arc to Dennis Rodman (na jeziku: engleski). Boston: Beacon Press. ISBN 978-0-8070-7940-9. OCLC 33014093. 
  56. ^ Pearce, Ruth (2011). „Non-gendered titles see increased recognition”. Lesbilicious (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 18. 09. 2019. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  57. ^ Wilson, Bianca D.M.; Meyer, Ilan H. (jun 2021). „Nonbinary LGBTQ Adults in the United States”. Williams Institute. Pristupljeno 25. 6. 2021. 
  58. ^ „Mapping the Void: Two-Spirit and LGBTQ+ Experiences in Hamilton” (PDF). 11. 6. 2019. Arhivirano (PDF) iz originala 3. 7. 2019. g. Pristupljeno 19. 7. 2019. 
  59. ^ „The values, needs and realities of LGBT people in Canada in 2017”. 2017. Arhivirano iz originala 27. 7. 2019. g. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  60. ^ Cummings, William (21. 6. 2017). „When asked their sex, some are going with option 'X'. USA Today (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 4. 2. 2019. g. Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  61. ^ „The Report of the 2015 U.S. Transgender Survey” (PDF). National Center for Transgender Equality. 2016. str. 45. Arhivirano (PDF) iz originala 9. 5. 2018. g. Pristupljeno 30. 5. 2019. 
  62. ^ Glen, Fiona; Hurrell, Karen (2012). „Technical note: Measuring Gender Identity” (PDF). Equality and Human Rights Commission. Arhivirano (PDF) iz originala 2. 8. 2019. g. Pristupljeno 30. 5. 2019. 
  63. ^ Richards, Christina; Bouman, Walter Pierre; Seal, Leighton; Barker, Meg John; Nieder, Timo O.; T'Sjoen, Guy (2016). „Non-binary or genderqueer genders”. International Review of Psychiatry (na jeziku: engleski). 28: 95—102 — preko EBSCOhost. 
  64. ^ „Pakistani eunuchs to have distinct gender” (na jeziku: engleski). BBC News. 23. 12. 2009. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  65. ^ „Newsletter of the Sociology of Sexualities Section of the American Sociological Association” (PDF). American Sociological Association Sexualities News (na jeziku: engleski). 6 (1). leto 2003. 
  66. ^ Harrison, Jack; Grant, Jaime; Herman, Jody L. „A Gender Not Listed Here: Genderqueers, Gender Rebels, and OtherWise in the National Transgender Discrimination Survey” (PDF) (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala (PDF) 25. 7. 2012. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  67. ^ „One Who Fights For an Other”. The New Indian Express (na jeziku: engleski). 
  68. ^ „Worldwide gay rights as a social movement picks up”. merinews.com. Arhivirano iz originala 2. 8. 2017. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  69. ^ a b „He, She or They? » The Commuter”. ncccommuter.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 21. 12. 2016. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  70. ^ a b „Flags and Symbols” (PDF). www.amherst.edu (na jeziku: engleski). Amherst. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  71. ^ „Gender and Sexuality Awareness Flags”. David Mariner (na jeziku: engleski). 26. 10. 2015. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  72. ^ „8 Things Non-Binary People Need to Know”. Let's Queer Things Up! (na jeziku: engleski). 15. 3. 2015. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  73. ^ „Pride Flags Colors explained!”. DeviantArt (na jeziku: engleski). Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  74. ^ „Gender-fluid added to the Oxford English Dictionary”. LGBTQ Nation (na jeziku: engleski). Pristupljeno 20. 3. 2020. 

Literatura uredi

Dodatna literatura uredi