Nižnjenovgorodski kremlj
Nižnjenovgorodski kremlj (rus. Нижегородский кремль) je tvrđava u istorijskom centru Nižnjeg Novgoroda, Ruska Federacija, i njegov najstariji dio, te glavni društveno-politički i istorijsko-umjetnički kompleks grada.
| Nižnjenovgorodski kremlj rus. Нижегородский кремль | |
|---|---|
 Dmitrijevska kula Kremlja | |
| Opšte informacije | |
| Mesto | Nižnji Novgorod |
| Država |  Rusija |
| Vrsta spomenika | tvrđava |
| Vreme nastanka | 1508–1515. |
| Tip kulturnog dobra | Objekat kulturnog nasljeđa naroda Ruske Federacije |
| Stepen zaštite | Federalni |
| Vlasnik | Ruska Federacija |
Kremlj je zvanična rezidencija opunomoćenog predstavnika predsjednika Ruske Federacije u Povolškom federalnom okrugu, gubernatora Nižnjenovgorodske oblasti i gradonačelnika Nižnjeg Novgoroda.
Nalazi se na desnoj visokoj obali u blizini ušća Oke u Volgu. Sjeverozapadne zidine spuštaju se niz padine gotovo do podnožja brijega na kom se tvrđava nalazi, jugoistočni dio izlazi na trg Minjina i Požarskog, a jugozapadni dio tvrđave završava nad jarugom Počajne i trgom Narodnog jedinstva.
Istorija uredi
Počeci postojanja kremlja uredi
Po svjedočanstvu ljetopisa, godine 1221. osnovan je Nižnji Novgorod od strane velikog vladimirskog kneza Jurija Vsevolodoviča[n. 1] Utvrđeni grad je osnovan na do tad nenaseljenom tlu.[1] Prvi pokušaji zamjene starog drvenog utvrđenja u kameni kremlj zabilježeni su 1374. godine. Tada je Dmitrij Konstantinovič izgradio bijelokameni kremlj. Tada je jedino zapravo izgrađena Dmitrovska kula, koja nije sačuvana do današnjeg dana u starom svom obliku. U vrijeme Ivana III Nižnjenovgorodski kremlj je imao ulogu odbrane Moskve od napada Kazanjskog hanata kao pogranični grad. U cilju pojačavanja odbrane podizali su se i ojačavali kameni zidovi. Usljed rusko-tatarskog rata, 1505. godine kremlj je bio srušen, ali se ubrzo počelo sa obnovom i nadograđivanjem utvrde. Početkom gradnje kamenog kremlja se smatra 1508. godina kada su postavljeni temelji Tverskoj kuli. Prethodno izgrađeni hrastovi kremlj nije sačuvan zbog velikog požara 1513. godine, tako da je veći dio tvrđave izgorio. Ubrzo se počelo sa izgradnjom zidina kremlja, a završena je oko 1516. godine. Izgradnju je vodio arhitekta Petro Frančesko (poznat još i kao Petar Frjazin) poslat iz Moskve od strane cara Ivana Velikog u čijoj je službi bio. I u vrijeme prvobitnog kremlja, kao i danas, glavna kula Nižnjenovgorodskog kremlja je bila Dmitrovska. Do danas je utvrđenje višestruko promijenilo svoj izgled u odnosu na prvobitni. Nakon završene izgradnje, grad je bio nekoliko puta pod tatarskom opsadom, ali nikad nije osvojen. Kada je Ivan Grozni osvojio tatarske gradove, prestajala je postepeno vojna uloga kremlja, a u potpunosti se izgubila 1697. godine, kada se počela postepeno razrušavati. Do te godine jedino bitan period je bio period "vremena nevolja" kada su ispred Ivanovske kule Kuzma Minjin i Dmitrij Požarski pozvali i poveli stanovnike Nižnjeg Novgoroda 1611. u borbu protiv Poljaka koji su zauzeli Moskovski kremlj.[2][3]
Period Ruske Imperije uredi
_%D0%B2_%D0%9D%D0%B8%D0%B6%D0%BD%D0%B5%D0%BC_%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B5..jpg)
Početkom postojanja Ruske Imperije, Nižnjenovgorodski kremlj nije stanovništvu predstavljao neku osobitu važnost. Bio je u postepenoj fazi razrušavanja što zbog prirode, što zbog ljudskog djelovanja. Cigle sa kremlja su žitelji Nižnjeg Novgoroda često skidali i koristili za zidanje svojih domova. Tokom ove epohe Nižnjenovgorodski kremlj će poslužiti i kao ostava, upravni dio grada, stambeni objekat, kao i zatvor.
Ukazom Petra Velikog osnovana je Nižnjenovgorodska gubernija 1714. godine. Centrom gubernije je postao Nižnji Novgorod, a upravno jezgro gubernije je bio upravo kremlj. Postao je administrativnim i upravnim centrom grada. Po naređenju Petra Velikog sa puškarnica su skinuti i posljednji topovi. Krajem XVIII vijeka je utvrđen plan obnove tvrđave. Od tada su se na teritoriji Nižnjenovgorodskog kremlja počeli graditi stambeni i upravni objekti. U vrijeme vlasti Jekaterine II su se ti planovi počeli ostvarivati.[4]
Napomene uredi
- ^ Lavrentjevski ljetopis iz XIV vijeka: Togo že leta velikiй knяzь Gюrgi, sыn Vsevoložь, založi grad na ustь Oki i nareče imя emu Novь gradъ
Reference uredi
- ^ Istoriя goroda., Nižniй800., jezik ruski.
- ^ Nižniй Novgorod: 800 let istorii. Istoriя goroda., Kulьtura.rf., jezik ruski.
- ^ Kremlь na Rusi.., Nižegorodskiй kremlь., arhivirano 20. 2. 2016., jezik ruski.
- ^ Rossiйskaя imperiя., Nižegorodskiй kremlь., arhivirano 7. 5. 2016., jezik ruski.
Vidi još uredi
Spoljašnje veze uredi
- Veb-sajt Nižegorodskiй kremlь., arhivirano 11. 3. 2016.