Nikola Milojević (slikar)

српски сликар

Nikola Milojević (Jagodina, 6. maj 1865Beograd, 7. mart 1942) bio je srpski slikar i portretista, predstavnik akademskog realizma 19. veka.

Nikola Milojević
Lični podaci
Datum rođenja(1865-05-06)6. maj 1865.
Mesto rođenjaJagodina,, Kneževina Srbija
Datum smrti7. mart 1942.(1942-03-07) (76 god.)
Mesto smrtiBeograd, Nedićeva Srbija

Biografija uredi

Rođen je od oca Teodora, zanatlije trgovca, i majke Milice. U detinjstvu mu veoma rano umire otac, pa majka preuzima brigu o porodici. Suočena sa oskudicom i nemaštinom gubi preostala tri deteta. Majka je Nikoli uspela da omogući da u Jagodini završi osnovnu školu i Nižu gimnaziju. Mladi Nikola potom prelazi u Beograd gde se o njemu stara ujak koji ga daje na zanat kod poznatog beogradskog trgovca Jefte Pavlovića. U radnji kancelarijskog materijala Nikoli postaje dostupan pribor potreban za crtanje, čemu se on posvećuje. Već tada dolazi do izražaja i biva primećen njegov talenat. U narednom periodu radi kod trgovca Đoke Pavlovića i uporedo se posvećuje učenju i usavršavanju. Učestvovao je kao dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu tokom 1885. godine. Taj period ostavlja dubok trag u njegovom životu koji se kasnije ogledao i u njegovom stvaralaštvu.

Godine 1891. upisuje Akademiju likovnih umetnosti u Beču, zahvaljujući trgovcu Pavloviću i njegovom bratu i sinovcu, Mihajlu i Miloradu. Studije nije priveo kraju, najverovatnije iz materijalnih razloga, te se posle tri godine studiranja u Beču vraća u Srbiju. Nakon povratka u Beograd, otvara samostalni studio u Knez Mihailovoj ulici i ubrzo postaje jedan od najtraženijih portretista beogradskog srednjeg staleža. Učestvuje na jugoslovenskim i inostranim slikarskim izložbama, na kojima je nagrađivan pohvalama i diplomama. Koristio je majolik tehniku i braon toner. Ujedno je u svom ateljeu pružao i fotografske usluge građanima jer je posedovao i fotografsku opremu.

Prema istraživanjima njegovog biografa Uglješe Rajčevića, u periodu od 1885. do 1942. godine uradio je preko 250 slika, crteža i litografija, od kojih je do današnjih dana sačuvano stotinak. Među sačuvanim radovima najviše ima portreta, po čemu je Milojević inače i bio poznat, kao portretista srpske srednje građanske klase.

Upravo to sačuvano umetničko delo ovog slikara, pomalo skrajnutog iz istorije srpske likovne umetnosti, moguće je podeliti po fazama nastanka.

Prvu fazu bi činili - slikarski počeci (1885 - 1891), drugu - dela nastala u vreme umetničkog školovanja i studija u Beču (1891 - 1893) i treću fazu, delo nastalo tokom dugogodišnje prakse i umetničke zrelosti (1893 - 1942).

Kraj njegove slikarske aktivnosti uslovljen je gibitkom vida, nakon čega je usledio i srčani udar od koga se nije u potpunosti oporavio. Nepravedno zaboravljen, umro je 7. marta 1942. godine u Beogradu.

Legat uredi

Zavičajni muzej u Jagodini preuzima 1980. godine kao poklon slikara Živana Vulića na trajno korišćenje Legat Nikole Milojevića koji sadrži 15 crteža, 1 litografiju i 14 uljanih slika. Ovi radovi su iste godine predstavljeni stručnoj i široj javnosti. Na taj način delo najznačajnijeg predstavnika zavičajnog likovnog stvaralaštva nastavlja da živi. Osim u privatnom posedu, radovi Nikole Milojevića, nalaze se i u umetničkom zbirkama Narodnog muzeja u Beogradu, Muzeja grada Beograda, Memorijalnom muzeju Jovana Cvijića u Beogradu, Istorijskog muzeja u Beogradu, Matice srpske u Novom Sadu, Narodnog muzeja u Kraljevu i u Vojnom muzeju u Beogradu, gde se čuva njegov Portret vojvode Živojina Mišića, iz 1920. godine.Ovo ulje na platnu, dimenzija 58h72 cm, predstavlja, ne samo najbolji muški portret koji je Milojević naslikao, nego i najbolji umetnički prikaz slavnog vojskovođe

Galerija uredi

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Slikar Nikola Milojević: 1865-1942., Uglješa Rajčević, Beograd, 1999, COBISS.SR 149154823

Spoljašnje veze uredi