Nikola Musulin
Nikola Musulin (Potok Musulinski kod Ogulina, 1824 — Beograd, 15. mart 1903)[1] bio je srpski bogoslov, učitelj i pesnik.
Nikola Musulin | |
---|---|
Datum rođenja | 25. novembar 1824 ili 1827 |
Mesto rođenja | Potok Musulinski kod Ogulina, Austrougarska |
Datum smrti | 15. mart 1903. |
Mesto smrti | Beograd |
Zanimanje | učitelj i pesnik |
Bio je jedan od retkih obučenih učitelja u Prizrenu u periodu od 1856. do 1859. godine.[2] Musulin je 1859. godine doneo Dušanov zakonik na Kosovo i Metohiju, koji se danas nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu.[3]
Biografija
urediMusulin je bio sin srpskog trgovca iz Skadra, Mihaila i majke Anđelije. Rođen je 1824. ili 1827. godine. Školovao se u manastiru Gomirju i Grgetegu, a potom je završio bogosloviju Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima. Odrastao je u mestu koje je predstavljalo vojnu krajinu, između Osmanskog i Habzburzškog carstva. Od rane mladosti čitao je poeziju, a naročito dela Petra II Petrovića Njegoša i Branka Radičevića.
U Sremskim Karlovcima se školovao za učitelja, umesto da postane sveštenik. Tokom studija je promenio profesiju, pisao pesme i prozne članke u raznim časopisima i novinama. Nakon diplomiranja 1856. godine otišao je u Prizren gde je otvorio prvu modernu svetovnu školu. Prizren je imao osnovnu školu za devojke, koju je osnovala Anastasija Ajnadžina, 1836. godine. Rad Ajnadžine i Musulina inspirisao je njihove kolege učitelje da slede njihove korake. Učitelj Milan Kovačević otvorio je svetovnu školu u Prištini, dok je Sava Dečanac otvorio osnovnu školu u Peći.
Musulin je 1862. godine napustio Staru Srbiju kako bi predavao na Cetinju.
Pesma o Grahovu i drugi fragmenti njegove poezije i proze bili su poznati nekolicini mnogo pre objavljivanja. Autor je dela Do zore (1863.), Pravda i sloboda ili Testament vladike Njeguša (1897). Kao pisac objavio je knjige Može li se pomoći našem narodu u Staroj Srbiji, u kojoj je još jednom pokazao svoju veliku vezanost za otadžbinu, kao i knjigu Za kralja i otadžbinu.
Reference
uredi- ^ Vujović, Aleksandar (2023). Svetigora, br. 313. - Petrovdan, Skadarski dani bogoslova i učitelja Nikole Musulina (1853-1856). Cetinje: Svetigora. str. 42, 44.
- ^ Stojančević, Vladimir (1990). Srbija i Albanci u XIX i početkom XX veka: ciklus predavanja 10-25. novembar 1987 (na jeziku: hrvatski). Srpska akademija nauka i umetnosti. Pristupljeno 20. 3. 2014.
- ^ Lidov, Alekseй (2007). Kosovo: Orthodoks heritaže and kontemporarы katastrofe (na jeziku: bugarski). Indrik. Pristupljeno 20. 3. 2014.