OŠ „Nikola Tesla” Novi Banovci

основна школа у Новим Бановцима

OŠ „Nikola Tesla” jedina je osnovna škola u Novim Banovcima.

OŠ Nikola Tesla, Novi Banovci
OŠ „Nikola Tesla” Novi Banovci
Tiposnovna škola
Osnovana1764. godine
LokacijaŠkolska 2,
22304 Novi Banovci
DržavaSrbija
DirektorBojan Ivošević
Veb-sajthttps://www.osnikolateslanb.edu.rs/

Istorijat uredi

 
Izgled nekadašnje školske zgrade u Novim Banovcima. Izgrađena je prije 1830. godine,[1] a porušena, zbog izgradnje nove zgrade, 2019. godine.
 
Lijevo je školska zgrada, srušena 2019. Desno je zgrada u kojoj je bilo sjedište Jedinstvenog fronta. Ta zgrada je porušena za potrebe izgradnje novijeg dijela škole i danas se prostor poklapa sa dijelom zidova školskog dvorišta, na uglu Školske i Svetosavske ulice.
 
Učenici III A, 1961. godine sa svojim učiteljima. Zgrada u pozadini desno je najstarija zgrada u Novim Banovcima (iz 1730), koja i danas postoji. Nekada je bila poštasnka stanica i prenoćište za putnike, a danas je u njoj restoran.[2]

Počeci organizovanog otvaranja škola na području Vojne krajine, koja je obuhvaćala i prostor Srema, vežu se za carsku rezoluciju od 23. jula 1764. godine, kojom se naređuje da svako selo ili bar pukovnijska kompanija ima po jednog učitelja njemačke narodnosti, koji bi radio na podučavanju podoficirskog kadra, ali i omladine iz Granice (Vojne krajine), Provincijala i građanskih redova.[3] Cilj vojnih vlasti i tadašnje državno-prosvjetne politike bio je da se osnivanjem njemačkih škola, graničarski narod i vojni kadar nauče čitanju i pisanju njemačkog jezika, zbog brže i lakše asimilacije.[4] Antun Cuvaj nadvodi podatak da je 1764. godine u Slavonskom generalatu, odnosno Petrovaradinskoj pukovniji (distriktu) postojala 21 škola, među kojima i novoosnovana škola u Banovcima Novim (na Dunavu).[5] U građi Ratnog arhiva u Beču (Kriegsarchiv, Wien Hofkriegsrat 148) postoji podatak da su na prostoru Petrovaradinske regimente 1780. godine, postojale njemačke škole u 20 mjesta, a među njima i u Banovcima.[6]

Za reformu srpskog školstva u Austriji kao i za srpske opće narodne stvari bila je zadužena Ilirska dvorska deputacija, čiji je predjsednik bio baron Bartnštajn. Sedamdesetih godina 19. vijeka, uoči ukidanja Vojne krajine, u Beču je došlo do reforme krajiškog školstva. Vrhovnu upravu nad obukom i vaspitanjem u Slavonsko-sremskoj krajini vršilo je glavno zapovjedništvo u Zagrebu, gdje je bilo sjedište Zemaljskog školskog vijeća. O tome svjedoče i spisi iz školskog ljetopisa Osnovne škole u Novim Banovcima iz 1876. i 1877. godine. To su rukom pisani izvještaji sa sjednica Mjesnog školskog vijeća upućeni Kotarskom uredu ili Glavnom zapovjedništvu Kraljevske zemaljske vlade. U sačuvanom zapisniku sa sjednice Mjesnog školskog vijeća iz 1877. godine, između ostalog je zapisano (latinicom): Predsjedničtvo mjest. šk. vieća Novih Banovci. P. r. gosp. članovam mjestnog školskog vieća u Novih Banovci. U četvrtak Dne 15. o. mjeseca držat će se izvanredna sjednica mjestnog školskog vieća u 8 sati jutra u koju se Vi uljudno pozivljete. U Novih Banovci Dne 11. veljače 1877., Ad. Natter, učitelj i perovođa...[7] Školsko vijeće bilo je podređeno Kotarskom uredu u Staroj Pazovi, odnosno Okružnom upraviteljstvu u Sremskoj Mitrovici. U Imeniku dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika kraljevine Hrvatske i Slavonije iz 1912. godine, navodi se da su u Novim Banovcima kao učitelji službovali: Dujma Rončević, Dragutin Brener i Irena Bauer.[8] Predmeti četverorazredne niže osnovne škole, 1917. godine su bili: Nauka o vjeri sa moralnim poukama, Narodni srpskohrvatsko-slovenački jezik, Račun sa osnovama geometrije i geometrijskog crtanja, Ručni rad sa primjenom narodnih motiva, Lijepo pisanje, Crtanje Pjevanje, Tjelesno vježbanje po sokolskom sistemu, Stvarna nastava. Bilo je učenika upisanih u više razrede koji nisu pohađali nastavu zbog nemarnosti roditelja, kako je navedeno u Glavnom upisniku koji se nalazi u arhivu škole u Novim Banovcima. U Međuratnom periodu Državna narodna osnovna škola nosila je naziv „Ljudevit Gaj”, od 1933. do 1938. godine. Učenici njemačke narodnosti su mogli pohađati nastavu na svom maternjem jeziku u vrijeme Kraljevine SHS, dok su ostali učenici imali nastavu na srpskom ili hrvatskom jeziku.[9]

Matična knjiga iz 1932./33. navodi podatak da je u toj školskoj godini bilo, od učenika: 145 Nijemaca, 82 Jugoslovena i 2 Slovaka. Po vjerskoj pripadnosti bilo ih je: 149 evangelista, 74 rimokatolika i 6 pravoslavnih. Naredne 1933./34. bio je upisan 191 učenik, a 1934./35. - 207 učenika, kojima je predavalo 4 nastavnika: Ljubica Karajčeva, Radmila Popović, Ingeborg Binder i Jakob Karajčev.[10] Oni se pominju i od 1937. - 1940. godine, a uz njih su bila i dva vjeroučitelja: evangelistički i katolički župnik. Upravnik škole bio je Jakob Karajčev. Godine 1938./39. od 193 učenika, Nijemaca je bilo 122, Jugoslovena 70 i 1 Slovak. Od tog broja, evangelista je bilo 123, rimokatolika 67 i pravosavnih 3.[11]

U periodu vladavine NDH, od 16. aprila 1941., škola se dijeli na 2 samostalne školske uprave: Njemačku pučku školu i Hrvatsku pučku školu. U toku rata, nadzornik škole je i dalje bio Jakob Karajčev. U tadašnjem izvještaju (1941./42.) školskom nadzorniku u Staroj Pazovi, za školsku zgradu u Novim Banovcima se navodi da je općinska svojina, građena prije 1830. godine od mekanog slabog materijala, sa dvije učionice i jednim pomoćnim odjeljenjem. Površine učionica bile su 104 i 121 m². Uz zgradu je postojao i učiteljski stan sa tri odjeljenja. Školu je 1941./42. pohađalo 79 učenika (38 dječaka i 41 djevojčica) u 4 niža i 1 višem razredu. Tada su bila tri nastavnika, dvoje sa učiteljskom školom i jedan sa bogolsovijom - katolički župnik koji je predavao vjeronauku. Školske 1943/44. školu je pohađalo 34 učenika (19 dječaka i 15 djevojčica). Školska zgrada je sačuvana od ratnih razaranja, za razliku od mnogih drugih školskih zgrada u Podunavlju.[12]

Nakon rata, 1945./46. godine, u prvi razred je upisano 52 učenika, u drugi - 44, treći - 38 i u četvrti - 26 učenika. U peti je upisan 21 učenik. Upravitelj škole 1960./61. godine bio je Atanasije Obradović. Škola od 1960. godine prerasta u osmogodišnju, a od 1963. godine nosi ime srpskog velikana Nikole Tesle. U novije vrijeme krajem 20. i u prve 2 decenije 21. vijeka, škola u prosjeku ima po 4 odjeljenja za svaki razred (od 1. do 8.). Najstarija školska zgrada je imala 4 učionice, a kasnije izgrađeni, veći dio škole je u prizemlju i na spratu imao još 12 učionica. Te dvije zgrade su činile jednu cjelinu. 2019. godine je počelo rušenje starije zgrade i na njenom mjestu je izgrađena nova i mnogo veća školska zgrada, sa prizemljem i dva sprata, dok su fiskulturna sala i ostatak škole renovirani.[13] Prvi dan nastave u učionicama najnovije školske zgrade, učenici imaju od srijede, 29. septembra 2021.[14]

Pečati škole kroz istoriju uredi

 
Pogled na pravoslavnu crkvu Svetog Vasilija Ostroškog i osnovnu školu u Novim Banovcima.
 
Pogled na dio hola i galeriju učenika generacije osnovne škole u Novim Banovcima.

Na pečatu škole u Novim Banovcima iz 1891. godine je pisalo (latinicom): OBČA HRVATSKA PUČKA UČIONA U NOVIH-BANOVCIH, a na pečatu iz 1901. godine (latinicom): NjEMAČKA PUČKA ŠKOLA U NOVIM BANOVCIMA. U doba Kraljevine Jugoslavije pečati glavnog upisnika OŠ iz 1932—1936. i Školskog odbora iz 1932.-1933. bili su na dva pisma, ćirilici i latinici. Na jednom od pečata, u gornjem dijelu je ćirilicom bilo ispisano: DRŽAVNA OSNOVNA ŠKOLA, zatim latinicom: LjUDEVIT GAJ. U sredini je bio grb Kraljevine Jugoslavije, a ispod, ćirilicom: KRALjEVINA JUGOSLAVIJA, i latinicom: NOVI BANOVCI NA DUNAVU. Na drugom pečatu iz istog perioda je oko državnog grba, na oba pisma pisalo: DRŽ. NAR. OSN. ŠKOLA „LjUDEVIT GAJ” U NOVIM BANOVCIMA, Srez st.-pazovački, B. dunavska. Na trećem pečatu iz tog perioda, iznad grba države je ćirilicom pisalo: MESNI ŠKOLSKI ODBOR KRALjEVINA, a ispod grba, latinicom: JUGOSLAVIJA, NOVI BANOVCI NA DUNAVU.[15] U periodu Nezavisne države Hrvatske, 16. aprila 1941. godine, po naređenju njemačkih vojnih vlasti, Državna narodna škola u Novim Banovcima bila je podjeljena na dvije samostalne školske uprave: Njemačku pučku školu i Hrvatsku pučku školu. Na novom školskokm pečatu (1941) je pisalo (latinicom): NARODNA ŠKOLA U NOVI BANOVCI, a u sredini je pisalo: NDH. Na njemačkom pečatu je pisalo: ALLGEN. DEUTSCHE VOLKSSCHULE IN NEUBANOVCE. Na dva školska pečata iz 1942. godine je latiničnim pismom pisalo: (iznad je bila ustaška šahovnica sa prvim bijelim poljem, iznad koje je bilo slovo U, simbol ustaške vlasti) NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA, DRŽAVNA HRVATSKA PUČKA ŠKOLA, Novi Banovci, kotar Stara Pazova. Na drugom pečatu (kružnog oblika) je u sredini bio isti državni grb, a okolo latinični natpis, iznad: NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA, Kotar Stara Pazova, a ispod šahovnice: NOVI BANOVCI, Državna Mješovita Pučka Škola. U vrijeme komunističke Jugoslavije (Federativna Narodna Republika Jugoslavija), školski pečat iz 1946./47. godine, je u sredini imao petokraku, a okolo natpis ćirilicom: OSNOVNA ŠKOLA, NOVI BANOVCI. Na pečatu iz 1947./48., ćirilicom je pisalo: Narodna Republika Srbija. Aut. P. Vojvodina. OSNOVNA ŠKOLA, srez Stara Pazova, NOVI BANOVCI.[16] U Evidenciji o uspehu učenika od I do VIII razreda, u toku školske 1966./67. godine nalazi se pečat sa novim nazivom škole „Nikola Tesla.”[17] Današnji školski pečat, krajem 2. i početkom 3. decenije 21. vijeka u sredini ima grb Republike Srbije, a okolo natpis ćirilicom: REPUBLIKA SRBIJA, AUTONOMNA POKRAJINA VOJVODINA, OSNOVNA ŠKOLA „NIKOLA TESLA”, NOVI BANOVCI.

Direktori škole uredi

  • Adam Nater (svakako 1877. godine, moguće i prije i nakon toga)
  • Jakob Karajčev (prije Drugog svjetskog rata i u vrijeme NDH)
  • Atanasije Obradović (sigurno 1960/61, moguće prije toga, svakako do 1973)
  • Mirko Milovanović (1973–2000)
  • Miloš Crnomarković (2000–2010)
  • Snežana Andrić (2010–2013)
  • Bojan Ivošević (2013–)[18]

Poznati učenici uredi

  • Kosta Petrović, osnivač Karlovačkog muzeja, upravnik Arhiva SANU u Sremskim Karlovcima i autor brojnih naučnih radova.[19]

Neki od uspjeha učenika na takmičenjima uredi

  • Lazar Batica, učenik VIII-4 (2020./2021) osvojio je prvo mjesto na Okružnom takmičenju iz matematike, 25. aprila 2021. godine u Inđiji (OŠ „Dušan Jerković").[20]
  • Ana Vučković, učenica III-1 (2020./2021) osvojila je zlatnu diplomu u mlađem uzrastu na pokrajinskoj smotri recitatora, 12. maja 2021. godine (na sajtu, ona je prva s lijeve strane).[21]
  • Četiri učenice (Ana Vučković IV-1, Jelena Vujasin IV-3, Lenka Višekruna IV-4 i Sara Živković IV-5) su u ponedjeljak 9. maja 2022. u Novoj Pazovi osvojile 3. mjesto na takmičenju iz vjeronauke (niži osnovci), na nivou Arhijerejskog namjesništva staropazovačkog.[22]

Zanimljivosti uredi

 
Od 27. - 29. maja 2022. škola i školsko dvorište su poslužili za snimanje kadrova za potrebe pravljenja reklame, filma ili spota (?). Hol škole je bio uređen kao bolnica, a u dvorištu je bio i policijski auto.

Od kada je škola renovirana i izgrađen najnoviji dio škole (2019—2020), taj prostor je postao zanimljiv za snimanje domaćih i stranih reklama, filmova... Reklama za čips Klipsi (Clipsy) je prikazivana na domaćim televizijama u Srbiji 2022. godine, a većina kadrova su snimljeni u školskom holu i dvorištu škole.[23]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Mijajlović 2003, str. 117, 173.
  2. ^ Mijajlović 2003, str. 95, 133.
  3. ^ Gavrilović, Nikola (1974). Škole u Vojnoj granici, Istorija škola i obrazovanja kod Srba. Beograd. 
  4. ^ Gavrilović, Nikola (1974). Reorganizacija školstva u Vojnoj granici, Istorija škola i obrazovanja kod Srba. Beograd. 
  5. ^ Cuvaj 1910.
  6. ^ Mijajlović 2003, str. 115.
  7. ^ Mijajlović 2003, str. 118.
  8. ^ Mijajlović 2003, str. 128.
  9. ^ Mijajlović 2003, str. 129.
  10. ^ Matične knjige OŠ u Novim Banovcima za školsku 1934./35. 
  11. ^ Mijajlović 2003, str. 132.
  12. ^ Mijajlović 2003, str. 135.
  13. ^ Conić, Igor. Kako je rekonstruisana i dograđena škola u Novim Banovcima. 
  14. ^ Zidne novine, objava od 2.10. 2021. 
  15. ^ Mijajlović 2003, str. 122, 123.
  16. ^ Mijajlović 2003, str. 126, 127, 131.
  17. ^ Mijajlović 2003, str. 169.
  18. ^ Novi direktor OŠ Nikola Tesla. 
  19. ^ Mijajlović 2003, str. 156.
  20. ^ Okružno takmičenje iz matematike, objava od 3. maja 2021. 
  21. ^ ZLATNE RECITATORKE. 
  22. ^ Takmičenje iz Verske nastave u Novoj Pazovi. Arhivirano iz originala 22. 05. 2022. g. Pristupljeno 15. 05. 2022. 
  23. ^ Reklama za Klipsi čips, video objava od 3. maja 2022. 

Literatura uredi

  • Cuvaj, Milan (1910). Građa za povijestn školstva kraljevine Hrvatske Slavonije i Dalmacije od najstarijih vremena do danas. Zagreb. 
  • Mijajlović, Milka (2003). Novi Banovci kroz istoriju. Nova Pazova: Bonart.