Opština Travnik

општина у БиХ

Opština Travnik je opština u Srednjobosanskom kantonu, u Federaciji BiH. Pokriva površinu od 529 km2.

Travnik
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Federacija BiH
Kanton  Srednjobosanski kanton
Sedište Travnik
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 53.482 (2013)
Geografske karakteristike
Površina 529 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Kenan Dautović (SDA)
Pozivni broj (+387) 30
Veb-sajt

Privreda travničke regije nikada nije bila jako razvijena, a devastirana je ranih 1990-ih u toku rata. Danas se većina stanovništva bavi poljoprivredom i stočarstvom. Od urbane industrije, značajna je industrija nameštaja i prerade drveta.

Geografija uredi

Travnik se nalazi vrlo blizu geografskog centra Bosne i Hercegovine. Rijeka Lašva protiče kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga ušća u rijeku Bosnu. Grad Travnik se nalazi u velikoj lašvanskoj dolini, koja povezuje dolinu rijeke Bosne na zapadu sa dolinom rijeke Vrbas, na istoku.

Travnik leži na nadmorsskoj visini od 514 metara. Njegovo najistaknutije geografsko obilježje su planine Vilenica i Vlašić, koja je dobila ima po Vlasima, i jedna je od najviših planina u Bosni i Hercegovini, sa nadmorskom visinom od 1943 metara.

Klima uredi

Travnik ima kontinentalnu klimu, sudeći po svom položaju između Jadranskog mora na jugu i Panonije na sjeveru. Prosječna ljetna temperatura je 18,2 °C. Sa druge strane, prosječna zimska temperatura je oko 5 °C. Snijeg u Travniku pada svake godine.

Stanovništvo uredi

Demografski podaci za grad Travnik su oskudni. Prema jugoslovenskom popisu iz 1991. godine, ovo područje je imalo 70.747 stanovnika. Od njih, 31.813 su bili Bošnjaci (Muslimani) (45%), 7.777 Srbi (11%), 26.118 Hrvati (37%), a 5.039 ostali (7%). Stanovništvo bošnjačke nacionalnosti su najviše naseljavali urabizovane delove ovog područja, odnosno sam grad Travnik. Tokom rata veliki dio stanovništa je etnički očišćen. Hiljade Srba i Hrvata su napustili Travnik, dok je na hiljade Bošnjaka iz drugih delova BiH izbjeglo u njega. Po podacima iz decembra 1997, broj stanovnika travničkog regiona se smanjio na 59.367. Od njih, 48.861 su Bošnjaci (82%), 539 Srbi (1%), 9.144 Hrvati (15%) i 823 ostalih (1,4%).

Poslednje bilješke o broju stanovnika su samo procjene, jer od 1991. na području BiH nije održan zvaničan popis stanovništva. Utvrđeno je da se od 1997. broj stanovnika popeo na oko 70.000, od kojih je 26.510 van samog grada. Broj stanovnika se popeo najviše zahvaljujući povratku izbjeglica i povećanju broja rođenih beba.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, opština Travnik je imala 53.482 stanovnika, raspoređenih u 88 naseljenih mjesta.

Nacionalnost[1] 1991. 1981. 1971.
Muslimani [a] 31.813 (44,96%) 27.691 (43,19%) 24.480 (43,85%)
Hrvati 26.118 (36,91%) 24.411 (38,08%) 22.645 (40,56%)
Srbi 7.777 (10,99%) 7.487 (11,68%) 7.554 (13,53%)
Jugosloveni 3.743 (5,29%) 3.920 (6,11%) 626 (1,12%)
ostali i nepoznato 1.296 (1,83%) 591 (0,92%) 517 (0,92%)
Ukupno 70.747 64.100 55.822

Naseljena mjesta uredi

Bandol, Bačvice, Bijelo Bučje, Bilići, Brajići, Brajkovići, Brankovac, Varošluk, Velika Bukovica, Vidoševići, Vilenica, Vitovlje, Višnjevo, Vlahovići, Vranići, Gladnik, Gluha Bukovica, Goleš, Gornja Trebeuša, Gornje Krčevine, Gornji Korićani*, Gradina, Grahovik, Grahovčići, Guča Gora, Dolac, Dolac na Lašvi, Donja Trebeuša, Donje Krčevine, Donji Korićani*, Dub, Đelilovac, Zagrađe, Zaselje, Jezerci, Kljaci, Kokošari, Komar, Kraljevice, Krpeljići, Kruševo Brdo I, Kruševo Brdo II, Kula, Kundići, Lovrići, Mala Bukovica, Maline, Miletići, Miškića Brdo, Mosor, Mudrike, Nova Bila, Ovčarevo, Orahovo, Orašac, Orlice, Paklarevo, Podkraj, Podovi, Podstinje, Pokrajčići, Poljanice, Polje Slavka Gavrančića, Prići, Pulac, Putićevo, Radića Brdo, Radojčići, Radonjići, Ričice, Runjići, Sažići, Selići, Seferi, Sečevo, Skomorje, Slimena, Suhi Dol, Travnik, Turbe, Turići, Fazlići, Hamandžići, Han Bila, Čifluk, Čosići, Čukle, Šešići, Šipovik, Šišava. Dijelovi Gornjih i Donjih Korićana pripali su Republici Srpskoj.

Napomene uredi

  1. ^ Za sadašnji položaj Muslimana vidi Muslimani

Reference uredi

  1. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze uredi