Osmanski slovenski jezik

Osmanski slovenski jezik (ili osmanlijski slovenski jezik), ili raški jezik, je jezik osmanske sultanove kancelarije od vremena Mehmeda Osvajača do kraja 16. veka s mletačkim Valide (Sultanija Nurbanu i Sultanija Safija) i gradnjom luke u Splitu.[1]

Prema bugarskoj istoriografiji, to je srednjobugarski jezik, koji je ujedno i jezik vlaške kneževske vlade Basarabe (starorumunski jezik) u ovom periodu, ili jezik vlaškobugarskih povelji.[2]

Zapravo, pitanje etničke pripadnosti na ovom jeziku u kontekstu vremena nema nikakvu vrednost. Prosečni bugarski standard u 13. veku — prvoj polovini 14. veka je raško pismo. Onda, kao rezultat takozvane reforme Jevtimija Trnovskog, knjige u Resavskoj školi se popravljaju i ovaj jezik poznat kao raški ili bugarski na Raci. Ovo je izričito zabeleženo u prvoj svetskoj lingvističkoj enciklopediji — „Mithridates: De differentia linguarum, tum veterum, tum que hodie apud diversas nations in toto orbe terrarium in usu sunt” od Konrad Gesner (1555) /Enciklopedija pod Bugarima razume Povolške Prabugare/ kao i „De ratione communi omnium linguarum & literaru(m)” od Teodor Biblijander (1548).[3][4]

Jezik, kao nestandardizovani, poput kancelarije otomanskog sultana i halifa, nestao je tokom dugog rata da bi ga u narednom 17. veku zamenio ilirskim jezikom.

Spomenik na kojem se odražava ovaj jezik, zajedno sa liturgijskim, je čuvena Ostroška Biblija. Drug spomenik je Bukvar Save Inoka Dečanca.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Stilijan Čilingirov; Kakvo e dal bъlgarinъt na drugite narodi; 1938, 1939, 1941, 1991, 2006, str. 60; Jezik je službeni u osmansko sultanskoj kancelariji zajedno s još tri jezika — osmanskim turskim, persijskim (ili farsi) i arapskim.
  2. ^ D-rъ L. Miletičъ i D. D. Agura, Bѣlѣžki otъ edno naučno pѫtuvanьe vъ Romъniя, Dako-romъnitѣ i tѣhnata slavяnska pismenostь…, str.263, 264, 265
  3. ^ „BЪLGARSKIЯT EZIK V PREDISTORIЯTA NA KOMPARATIVNATA LINGVISTIKA I V EZIKOVIЯ SVЯT NA RANNIЯ EVROPEЙSKI MODERNIZЪM; str. 11-14; str. 19-20 i str. 81-82” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 21. 06. 2018. g. Pristupljeno 31. 07. 2019. 
  4. ^ Oba rada su nastala tokom Reformacije i tokom Tridentski sabor.