Oficir je pripadnik armije, ratnog vazduhoplovstva, ratne mornarice ili druge uniformisane službe (policija, vatrogasna služba i sl.) koji se nalazi na određenoj odgovornoj dužnosti.[1]

Srpski potporučnik 1856. godine.

Oficirski kadar dobija se školovanjem učenika srednjih škola (pod određenim uslovima i pitomaca srednjih vojnih škola) u vojnim akademijama, a neki profili u službama sa fakulteta iz građanstva. Oficir može postati i podoficir koji redovno ili vanredno završi vojnu akademiju ili fakultet u građanstvu.

Istorijski, institucija oficira javlja se u većini armija u XVIII veku. U Srbiji, nakon potpisivanja Jedrenskog mira 1829. godine, srpska vojska je bila pod patronatom Rusije koja je usled toga imala i najveći uticaj na nju. Malu vojsku, oformljenu u tom periodu, organizovali su ruski aktivni oficiri prema iskustvima i pravilima koja su važila u ruskoj vojsci. Između 1830. i 1835. godine formirani su prvi pešadijski bataljon, konjički eskadron i topovska baterija, a samim tim javila se potreba i za srpskim oficirskim kadrom. Tako je prva grupa od 12 mladića poslata u Rusiju na školovanje za oficire. Austrija u to doba nije s blagonaklonošću posmatrala povećanje i jačanje vojske u kneževini Srbiji, posebno kada je od 1860. određeni broj nižih oficira srpske nacionalnosti počeo da prelazi iz austrijske u srpsku vojsku, ali i drugi civili, uglavnom Slavonci, lekari, inžinjeri, muzičari i dr. Srbija je ova dešavanja ozvaničila Zakonom o prihvatanju stranih oficira 1867. godine.

Od tada, pa sve do danas vojske i armije na prostorima Srbije predvode školovani oficiri. Hijerarhijska oficirska zvanja (činovi) su se menjala ali je uloga oficira ostala nepromenjena.

Brojnost uredi

 
Oficir Indonežanske armije služeći kao svečani terenski komandant

Proporcija oficira uveliko varira. Podoficiri obično čine između osmine i petine modernog osoblja oružanih snaga. U 2013. godini oficiri su sačinjava seniorskih 17% britanskih oružanih snaga,[2] i 13,7% francuskih oružanih snaga.[3] U 2012. godini oficiri su činili oko 18% nemačkih oružanih snaga,[4] i oko 17,2% oružanih snaga Sjedinjenih Država.[5]

U Vojsci Srbije uredi

U Vojsci Srbije oficir predstavlja aktivno vojno lice sa činom od potporučnika do generala u Kopnenoj vojsci i Ratnom vazduhoplovstvu i protivvazduhoplovnoj odbrani, odnosno od potporučnika do admirala u Rečnoj flotili.

Oficirski činovi u Vojsci Srbije:

Kopnena vojska (KoV) Ratno vazduhoplovstvo i protivvazduhoplovna odbrana (RViPVO) Rečna flotila
Generali i admirali
General
 
General
 
Admiral
 
General-potpukovnik
 
General-potpukovnik
 
Vice-admiral
 
General-major
 
General-major
 
Kontra-admiral
 
Brigadni general
 
Brigadni general
 
Komodor
 
Viši oficirski činovi
Pukovnik
 
Pukovnik
 
Kapetan bojnog broda
 
Potpukovnik
 
Potpukovnik
 
Kapetan fregate
 
Major
 
Major
 
Kapetan korvete
 
Niži oficirski činovi
Kapetan prve klase
 
Captain First Class
Kapetan prve klase
 
Captain First Class

Poručnik bojnog broda
 
Kapetan
 
Kapetan
 
Poručnik fregate
 
Poručnik
 
Poručnik
 
Poručnik korvete
 
Potporučnik
 
Potporučnik
 
Potporučnik
 

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Oficir | Vojska Srbije”. www.vs.rs. Pristupljeno 2019-12-18. 
  2. ^ „UK Armed Forces Annual Personnel Report” (PDF). Ministry of Defence. 1. 4. 2013. Pristupljeno 25. 12. 2015. 
  3. ^ „Défense : Jean-Yves Le Drian supprime 580 postes d'officiers de l'armée française en 2013”. La Tribune. Pristupljeno 2017-08-20. 
  4. ^ Pike, John. „Germany - Military Personnel”. Globalsecurity.org. Pristupljeno 2017-08-20. 
  5. ^ „2012 Demographics Report” (PDF). Militaryonesource.mil. Pristupljeno 2017-08-20. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi