Pad Raba (1408) se desio posle pada Bosne, kada je mađarski kralj Žigmund okrenuo Krstaše protiv dužda i osvojio ostrvo Rab.

Pad Raba (1408)
Deo Ugarsko-mletačkih sukoba

Mikele Steno, verovatno vođa mletačke vojske u borbi.
Vremekasna jesen 1408.
Mesto
Ishod Ugarska pobeda
Teritorijalne
promene
Ugari su osvojili Rab
Sukobljene strane
Mletačka republika Kraljevina Ugarska,
Firentinska republika,
Poljska
Komandanti i vođe
Mikele Steno Žigmund Luksemburški
Jačina
nepoznata oko 60.000[traži se izvor]
Žrtve i gubici
nepoznati nepoznati

Uzrok pada Raba

uredi

Ratovi po Dalmaciji

uredi

Krajem XIV i početkom XV veka dalmatinske gradove su zahvatile svakodnevne borbe, što se proširilo na otvorene sukobe: 1394. između Paga i Zadra, 1398. građanski rat u Splitu, 1404. između Šibenika i Dubrovnika... U ovim sukobima tražena je pomoć od Mlečana i od Ugara, koja se prvo odbijala.

Konačni pad Bosne pod ugarsku vlast

uredi

U aprilu 1408. mađarski kralj Žigmund je sišao do Đakova da pregleda pripreme za veliku hrišćansku ofanzivu protiv Bosne. Već u maju je bio u Bosni i borio se u bici kod Dobora. Tek u septembru došlo je do glavne borbe, gde su Krstaši odneli sjajnu pobedu. Posle pokolja i rušenja gradova cela Bosna je pala već do sredine oktobra.

Pad Raba

uredi

Posle pada Bosne, Žigmund je odlučio da se najzad obračuna sa Mletačkom republikom. Uzeo je pod zaštitu dalmatinske gradove i bez i malo muke osvojio ostrvo Rab. To je bila odlučujuća pobeda Ugarske. To je mletačkog dužda Makela Stenoa stavilo u vaoma težak položaj. Tako da je morao da zatraži pomoć Ladislava Napuljskog.

Posledice

uredi

Ladislav je potom odustao od osvajanja Ugarske pa je 9. jula 1409. godine, svoje posede u Dalmaciji: Zadar, Vranu, Novigrad i Pag, posle dužih pregovora prodao Mikelu, za 100.000 dukata. Mikel je potom napao i osvojio Rab, Osor i Nin. Mikel nije mogao da osvoji ostrvo Krk, ali posle tog neuspeha Mikel je opseo Šibenik, što je 1410. dovelo do Mletačko-Ugarskog rata.

Spoljašnje veze

uredi