Parad
Parad (mađ. Parád) grad je u Mađarskoj. Parad je jedan od gradova u okviru županije Heveš.
| Parad mađ. Parád | |
|---|---|
 Ime mesta napisano rovaškim pismom | |
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Severna mađarska regija |
| Županija | Heveš |
| Srez | Petervašara |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 2.150[1] |
| — gustina | 58 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 47° 33′ 09″ S; 19° 01′ 23″ I / 47.5526° S; 19.023° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 37,20 km2 |
  Parad Parad na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 3240 |
| Pozivni broj | (+36) 36 |
| Veb-sajt | |
| http://www.parad.hu/ | |
Geografija
urediLokacija
urediLeži na severnoj strani planine Matra, u dolini potoka Paradi-Tarna. Paradfirde se nalazi istočno od centra Parada, Paradohuta se nalazi južno od centra. Dok je Paradfurdo potpuno povezan sa Paradom, Paradohuta je udaljena oko 2 km . Područje je bogato vodotocima koji su stvorili jedinstvene prirodne atrakcije.
Istorija
urediParad se prvi put pominje 1506. godine, kada je u povelji ime sela upisano u obliku Parad. Parad je bio u vlasništvu nekoliko poznatih mađarskih porodica.
U 17. veku oblast je skoro jedan vek bila u vlasništvu porodice Rakoci. Ovaj period je bio važan u istoriji Parada. Ferenc II Rakoci osnovao je staklaru, koja je na mađarskom dobila ime uveghuta – od ove dve reči potiče naziv sela Paradohuta. Kasnije se staklara preselila u susedno selo Paradšašvar. Porodice Grasalkovič, Orci i Karolji takođe su imale važnu ulogu u razvoju staklare.
Svetsko udruženje vodiča i izviđačica formirano je na petoj međunarodnoj konferenciji vodiča, održanoj u Paradu 1928. godine.
2013. godine, kancelarija gradonačelnika Parada povezana je sa kancelarijom gradonačelnika susednog sela Bodonj pod imenom „Zajednička opštinska kancelarija Parad” (Parádi Közös Önkormányzati Hivatal.)
Stanovništvo
urediGodine 2001. 95% stanovništva izjasnilo se kao Mađari, a 5% kao Romi.[2]
U 2011. godini 83,5% se izjasnilo kao Mađari, 7,1% kao Romi, 0,3% kao Nemci, 0,3% kao Rumuni i 0,2% kao Slovaci (16,4% se nije izjasnilo, zbir procenata može biti veći od 100% zbog dvojnog identiteta).[traži se izvor]
U 2011, 56,7% Parada se izjasnilo kao rimokatolici, 3,1% kao kalvinisti, 0,3% kao luterani, 0,3% kao grkokatolici, 13,7% nekonfesionalno (24,9% se nije izjasnilo).[3]
Reference
uredi- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
- ^ „A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora”. Arhivirano iz originala 18. 1. 2010. g. Pristupljeno 26. 7. 2009.
- ^ Parád Helységnévtár
