Pasi Poljana je naseljeno mesto u gradskoj opštini Palilula na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se na talasastom terenu zone Bubanj, na oko 4,5 km jugozapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 2139 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1705 stanovnika). U naselju se nalaze odvojena odeljenja svih razreda osnovne škole Kralj Petar Prvi.

Pasi Poljana
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugNišavski
GradNiš
Gradska opštinaPalilula (Niš)
Stanovništvo
 — 2011.Rast 2.938
Geografske karakteristike
Koordinate43° 17′ 35″ S; 21° 52′ 07″ I / 43.29306° S; 21.86866° I / 43.29306; 21.86866
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina289 m
Pasi Poljana na karti Srbije
Pasi Poljana
Pasi Poljana
Pasi Poljana na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj018
Registarska oznakaNI

Istorija uredi

Pasi Poljana je staro, već u srednjem veku formirano selo, jer ga turski popis 1498. godine beleži pod nazivom Pasi Pola, s 21 kućom, 5 neoženjenih i 1 udovičkom kućom i s dažbinskim obavezama od 3.233 akče. Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je naziv Pasje Polje, a imalo je 19 kuća, 3 udovička domaćinstva, 5 samačka domaćinstva.[1] U potonjim vremenima selo zamire i povremeno se svodi na status mezre.

Početkom 19. veka zaseljavajući čifčije iz raznih krajeva, obnavlja ga spahija Stabeg. Turčin je postavio sebi kuću (kulu) u današnjoj Gospodarskoj dolini, u potesu Crkvište, i nastojao da oko sebe zaseli čifčije seljake. Tako su se u Gospodarskoj dolini u pojedinim njenim delovima zaselili preci današnjih Savinaca, Košutinih, Mrštinaca i Nizinih poreklom iz leskovačkog kraja. Za ovima, u 19. veku zaseljavaju se pridošlice iz pirotskog (Adžijini) i svrljiškog kraja (Denčini, Redžini i Živići) i drugi. Pred oslobođenje od Turaka selom je, sa 36 kuća, gospodario Ali-aga poreklom iz Đakovice. Godine 1878. selo je imalo 36 domaćinstava i 302 stanovnika.

U periodu Srbije i međuratnoj Jugoslaviji, postepeno gubi naturalne karakteristike, orijentišući se ka tržišnoj i prigradskoj poljoprivredi. 1930. godine ima 105 domaćinstava i 720 stanovnika.

Razvoj posle 1945. godine izazvao je, s jedne strane, preseljavanje ili postepenu dislokaciju naselja prema Nišu, dok je blizina grada, s druge strane, privukla pridošlice iz drugih sela. Istovremeno je došlo i do značajne ekonomsko-socijalne prestrukturalizacije stanovništva (1971. godine je bilo 32 poljoprivredna, 104 mešovita i 158 nepoljoprivrednih domaćinstava). Na toj osnovi, Pasi Poljana je već šezdesetih godina 20. veka izgubila tradicionalna seoska obeležja (premda ne i tradicionalnu ruralnu organizaciju naselja), i dobila najpre mešovita, a zatim - od 1975/80. godine i gradska obeležja kao periferijsko radničko naselje Niša.

Demografija uredi

U naselju Pasi Poljana živi 1663 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,7 godina (38,6 kod muškaraca i 38,8 kod žena). U naselju ima 936 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,14.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 891
1953. 969
1961. 1.050
1971. 1.217
1981. 1.471
1991. 1.705 1.695
2002. 2.139 2.166
2011. 2.938
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
2.076 97,05%
Jugosloveni
  
9 0,42%
Crnogorci
  
7 0,32%
Bugari
  
5 0,23%
Makedonci
  
2 0,09%
Hrvati
  
1 0,04%
Muslimani
  
1 0,04%
nepoznato
  
6 0,28%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznate ličnosti uredi

Reference uredi

  1. ^ Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. mart 2012), Pristupljeno 17. 4. 2013.
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  5. ^ Pregled karijere na sajtu fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije, Pristupljeno 17. 4. 2013.
  6. ^ Stevanović, Dušan. „Boban Zdravković za Dan rudara”. Aleksinac.biz. Arhivirano iz originala 3. 12. 2022. g. Pristupljeno 9. 3. 2023. 

Literatura uredi

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995. g. pp. 171.

Spoljašnje veze uredi