Pećina Rastuša je pećina koja se nalazi na padini Hrnjeg brda, selo Rastuša, Opština Teslić, Republika Srpska, BiH. Dužina pećine je 440 metara. Udaljena je 12 km od grada Teslića. U pećini Rastuša je otkriveno kameno oruđe i komadići drvenog uglja, koje su koristili neandertalci pre 30.000 do 60.000 godina[1]. Osim toga, pronađeni su ostaci pleistocenskog vuka (Canis lupus) i pećinskog medvjeda (Ursus spelaelus). Pećina Rastuša je i stanište slijepih miševa. Od pećinskog nakita zastupljeni su salivi, stalaktiti, bigrene kade i pećinski hijeroglifi nazvani „leopardove šare“, zbog svojih karakterističnih oblika.

„Pećinska straža“ je najistaknutiji stalagmit pećine Rastuša
Glavni ulaz u pećinu
Jedan od nekoliko sporednih otvora pećine

Godinama je pećina bila neuređena i nije se iskorištavala. Krajem 20. vijeka lokalni privrednici su je koristili za uzgajanje gljiva, a početkom 21. vijeka po prvi put je izvršeno obimnije uređivanje. Tom prilikom su uređene betonske staze u unutrašnjosti za kretanje posjetilaca, razvedena je osnovna električna rasvjeta, a ulaz u pećinu se kontroliše i naplaćuje.

Značaj

uredi

Krajem prve decenije 21. vijeka vršena su i naprednija arheološka istraživanja u pećini.[2][3] Naime, od 2006. godine Muzej Republike Srpske, u saradnji sa Republičkim Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske, Univerziteta Kembridž i Lester iz Velike Britanije i u saradnji sa matičnim muzejima kao što su JU Muzej u Doboju, Muzej u Prijedoru i u Gradišci radi se na arheološkim istraživanjima tj. rekognisticiranja i iskopavanja. Ovo je jedino pećinsko nalazište u sjeverobosanskoj regiji koje pored bogate materijalne kulturne zaostavštine, sadrži značajne ostatke flore i faune kao što su ostaci pećinskog lava, losa, jelena, dabra i nosoroga, alatke i druge dokaze postojanja čovjeka[4]. U pećini Rastuša od 2010. godine su otvorene tri sonda u tri različita dijela. Analize su dokazala da je pećina bila nastanjena još od 35.000 godina prije nove ere. Istraživanja pećine su još u toku.

Ova pećina je pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, i spada u prirodno dobro II kategorije, a od 2012 je zaštićena u kategoriji Spomenik prirode. Otvorena je za turističke posjete.

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi