Prnjavor (Šabac)
Prnjavor je naselje u Srbiji u opštini Šabac u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 3931 stanovnika. Do 1965. ovo naselje je bilo sedište Opštine Prnjavor koju su činila naseljena mesta: Bela Reka, Duvanište, Lipolist, Petkovica, Petlovača, Prnjavor, Ribari, Skrađani, Slepčević, Zminjak (posle ukidanja opštine pripojeni opštini Šabac); Čokešina i Novo Selo (posle ukidanja opštine pripojeni Opštini Loznica).
Prnjavor | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Mačvanski |
Opština | Šabac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 3931 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 41′ 34″ S; 19° 23′ 11″ I / 44.692666° S; 19.3865° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 92 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 15306 |
Pozivni broj | 015 |
Registarska oznaka | ŠA |
U Prnjavoru je rođen Dragutin Lazarević Cakan , jugoslovenski atletičar, državni rekorder u skoku udalj i državni reprezentativac.
U selu se nalazi Spomen kapela sa kosturnicom, koja predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Prošlost uredi
Na početku Prvog svetskog rata mesto je bilo na udaru austrougarske "kaznene ekspedicije", tokom koje stradalo na užasan način mnogo Srba - nedužnih nemoćnih civila. Tu je ubijeno i spaljeno prethodno izmasakriranih 352 stanovnika. A bili su to pre svega starci, žene i deca.[1] Prnjavorska pravoslavna crkva zadužbina Mihaila Samurovića trgovca je pretvorena tada u oganj. Austrougarski vojnici su prethodno u nju doterali, surovo ubili a zatim sve zapalili. U crkvi je izgoreo i narodni poslanik starac Pavle Samurović. I kuća Petra Popadića je završila na isti način; sve ukućane i komišije su žive zapalili. Od 30 članova zadruge Popadić preživela su samo tri mladića - odsutna vojnika.[2] U kući meštanina Milutinovića 16. avgusta 1914. spaljeno je 96 lica.[3] Selo Prnjavor je tog avgusta 1914. godine bilo uništeno.[4] Komisija za istraživanje pokolja u Prnjavoru izvršila je ubrzo uviđaj i sastavila izveštaj.[5] Švajcarac, dr Arčibald Rajs je kao veliki stručnjak kriminolog istražio to nezamislivo nasilje i objavio ga svetu.
Godine 1934. kralj Aleksandar I Karađorđević je odlikovao Ordenom Karađorđeve zvezde sa mačevima IV stepena "mesta mučenike" Šabac i Prnjavor. Jugoslovenski vladar je posetio selo i lično predao orden. Bilo je to u povodu obeležavanja stravičnih događaja iz ratne 1914. godine. U spomen-kosturnici u Prnjavoru prenete su kosti prnjavorskih mučenika sa raznih lokacija (i Lešnice). Izvršioci gnusnih zločina, tokom kojih su ubijana deca i žene iz Prnjavora, bili su vojnici 42. "Vražje" domobranske divizije, preciznije - iz 25. hrvatskog domobranskog puka. Na spomen-ploči uklesana su 621 imena - pored nesrećnih civila tu su sahranjeni i izginuli srpski vojnici.[6]
Galerija uredi
-
Spomenik NOB-a
-
Zgrada
-
Zgrada škole
-
Spomenik na mestu spaljene škole u Prvom sv. ratu
-
Spomenik na mestu spaljene kuće u Prvom sv. ratu
-
Spomenik Arčibalda Rajsa na mestu streljanja u Prvom sv. ratu
Demografija uredi
U naselju Prnjavor živi 3553 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,4 godina (38,1 kod muškaraca i 40,7 kod žena). U naselju ima 1322 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,38.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 19 | 22 | ||
80+ | 28 | 38 | ||
75—79 | 50 | 90 | ||
70—74 | 113 | 136 | ||
65—69 | 117 | 178 | ||
60—64 | 116 | 121 | ||
55—59 | 104 | 106 | ||
50—54 | 130 | 151 | ||
45—49 | 195 | 168 | ||
40—44 | 169 | 155 | ||
35—39 | 157 | 134 | ||
30—34 | 148 | 129 | ||
25—29 | 171 | 158 | ||
20—24 | 177 | 150 | ||
15—19 | 153 | 154 | ||
10—14 | 126 | 120 | ||
5—9 | 137 | 117 | ||
0—4 | 108 | 119 | ||
Prosek : | 38,1 | 40,7 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.847 | 575 | 1.143 | 68 | 54 | 7 |
Ženski | 1.890 | 325 | 1.169 | 348 | 44 | 4 |
UKUPNO | 3.737 | 900 | 2.312 | 416 | 98 | 11 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.004 | 440 | 0 | 0 | 96 |
Ženski | 512 | 307 | 0 | 0 | 28 |
UKUPNO | 1.516 | 747 | 0 | 0 | 124 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 15 | 142 | 93 | 23 | 63 |
Ženski | 1 | 1 | 55 | 11 | 8 |
UKUPNO | 16 | 143 | 148 | 34 | 71 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 11 | 25 | 10 | 14 |
Ženski | 0 | 2 | 5 | 28 | 48 |
UKUPNO | 0 | 13 | 30 | 38 | 62 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 19 | 0 | 0 | 53 | |
Ženski | 6 | 0 | 0 | 12 | |
UKUPNO | 25 | 0 | 0 | 65 |
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ "Vreme", Beograd 2. decembar 1934.
- ^ "Pravda", Beograd 3. jun 1934.
- ^ Pero Simić: "Tito i Srbi", Beograd 2016.
- ^ "Straža", Beograd 14. avgust 1914.
- ^ "Pravda", Beograd 22. avgust 1914.
- ^ "Vreme", Beograd 5. jun 1934.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.