Raba (pritoka Dunava)
Raba (mađ. Rába, nem. Raab, sloven. Raba), je zajednička reka Austrije i Mađarske.
Raba | |
---|---|
Opšte informacije | |
Dužina | 322 km |
Basen | 5.841 km2 |
Pr. protok | 9 m3⁄s |
Sliv | Crnomorski |
Vodotok | |
Izvor | Alpi, Austrija |
V. izvora | 1.200 m |
Ušće | Dunav kod Đera, Mađarska |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Austrija Mađarska |
Naselja | Hohlanč, Đer |
Pritoke | Lapinč, Pinka, Gyöngyös Stream, Rabnitzbach, Marcal, Grazbach, Hazelbah, Schwengentalbach |
Reka na Vikimedijinoj ostavi |
Reka Raba se nalazi na jugoistoku Austrije i na zapadnom delu Mađarske i pritokaje Dunava. Izvor reke je u Austriji nekoliko kilometara od mesta Bruk na Muri nem. Bruck an der Mur). U donjem delu toka utiče u pritoku Dunava Mošoni-Dunav u severozapadnom delu Mađarske kod meta Đer.
Plovnost i naseljena mesta uredi
Država | Dužina toka |
Austrija: | 110,7 km |
Mađarska: | 211,3 km |
Gradovi duž toka reke su Glisdorf, Feldbah u Austriji i Sentgotard i Kermend u Mađarskoj.
Istorija uredi
Raba je još u rimsko doba imala ekonomski i trgovački značaj. Nekoliko vojnih utvrđenja (Šarvar, Rabahidveg, Kermend) sagrađeno je u srednjem veku radi čuvanja rečnih prelaza, a sama reka je pravila odbrambenu granicu prilikom nadiranja osvajačkih vojski, naročito Turaka.
U 19. veku se tok Rabe prvi put reguliše i 1896. godine kod grada Ikervar se gradi prva hidrocentrala u Mađarskoj.
Zanimljivost uredi
Velika grupacija Slovenaca koja živi u severnom delu Mađarske, a ima ih otprilike 5-6.000, ovu reku zovu Slovenačka Raba. Većina ove etničke grupe živi u mestu Sentgotard (mađ. Szentgotthárd), ili Monošter na slovenačkom (sloven. Monošter), i u okolnim manjim selima.