Radule Radulović (Podgorica, 1919 – Komani kod Podgorice, 1942), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

radule radulović
Radule Radulović
Lični podaci
Datum rođenja(1919-00-00)1919.
Mesto rođenjaPodgorica, Kraljevstvo SHS
Datum smrti1942.(1942-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (29/30 god.)
Mesto smrtiKomani kod Podgorice, ND Crna Gora
Profesijaradnik
Delovanje
Član KPJ od1941.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Heroj
Narodni heroj od10. jula 1953.

Biografija uredi

Rodio se u Podgorici u radničkoj porodici. U rodnom gradu je završio osnovnu školu i štamparski zanat. Sa 16 godina postao je član SKOJ-a. Učestvovao je u brojnim akcijama i štrajkovima koji su pre rata organizovali Partija i sindikati u Podgorici. Pošto je radio kao grafički radnik angažovao se u štampanju i rasturanju ilegalnog partijskog materijala. Nakon Aprilskog rata aktivno se uključio u pripremanje Trianestojulskog ustanka i angažovao se u diverzantskim akcijama koje su ustanici izvodili na komunikacijama u blizini Podgorice. U tim danima primljen je u članstvo KPJ.[1]

Posle julskog ustanka način borbe se nešto izmenio i bila je potreba za jačanjm ilegalnog punkta NOP u Podgorici. Radulović je kao neustrašivi borac određen da održava vezu pa je nekoliko puta sa slobodne teritorije odlazio u Podgoricu. Jednom su ga Italijani uhvatili i zatvorili. Posle mučenja uspeo je da pobegne i da se nađe na slobodnoj teritoriji. Pošto nisu uspeli da ga pronađu, uhapsili su i internirali njegove roditelje i sestru.[2]

Kao borac Zetskog bataljona Crnogorskog NOP odreda u drugoj polovini novembra otputovao je na sever Crne Gore gde je učestvovao u Pljevaljskoj bici. Nako toga je prisustvovao formiranju Prve proleterske brigade u Rudom. Kao borac Zetsko-podgoričke čete ušao je u sastav Prvog crnogorskog kombinovanog bataljona Crnogorsko-sandžačkog NOP odreda u kome je ostao sve do početka marta 1942. godine kada je odred rasformiran. Istakao se u borbi protiv četnika Pavla Đurišića koja je vođena 3. i 4. februara na planini Lisi.[2]

Nakon povratka angažovao se u borbi protiv okupatora, ali i njegovih saradnika. U tom trenutku četnički pokret imao je velikog uticaja u Crnoj Gori, jer su se tada partizanske snage pod pod pritiskom neprijatelja povlačile ka crnogorsko-hercegovačkoj granici. Radulović je iz Pive vraćen u pozadinu na ilegalni rad u NOP. Kratko se zadržao u Piperima i vratio se u Komane, rodno mesto svog oca. Krajem juna ili početkom jula opkolili su ga četnici, a kako ne bi pao u njihove ruke aktivirao je bombu i tako poginuo.[2]

Ukazom predsednika FNR Jugoslavije Josipa Broza Tita, 10. jula 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.[2]

Reference uredi

Literatura uredi