Rasoni
Rasoni ili Rosoni (blr. Расоны; rus. Россоны) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (городской посёлок) na krajnjem severu Republike Belorusije i Vitepske oblasti, nedaleko od granice sa Rusijom. Administrativno pripada Rasonskom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar.
| Rasoni Расоны; Россоны | |
|---|---|
 Vojni muzej u Rasoniju | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Belorusija |
| Oblast |  Vitepska oblast |
| Rejon | Rasonski rejon |
| Osnovan | prvi pomen 1552. |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2014. procena | 5.100 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 55° 54′ 15″ S; 28° 48′ 53″ I / 55.904167° S; 28.814722° I |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Aps. visina | 137 m |
  Rasoni Rasoni na karti Belorusije | |
| Poštanski broj | 211460 |
| Pozivni broj | +375 2159 |
| Registarska oznaka | 2 |
| Veb-sajt | |
| rossony.vitebsk-region.gov.by | |
Prema procenama o broju stanovnika iz 2014. u varoši je živelo oko 5.100 stanovnika.
Geografija uredi
Rasoni leži na južnoj obali Rasonskog jezera, na oko 40 km severno od grada Polacka, i na oko 117 km severozapadno od administrativnog centra oblasti Vitepska, i na oko 236 km severoistočno od glavnog grada zemlje Minska.
Istorija uredi
Prvi tragovi postojanja naselja na mestu današnjeg Rasonija datiraju iz perioda X—HІІ veka, a prvi pisani podaci o sadašnjem naselju datiraju iz 1552. kada se Rasoni pominje kao naseljeno mesto u okviru Polackog vojvodstva Velike Kneževine Litvanije. Nakon prve podele Poljske 1772. postaje delom Ruske Imperije (u okvirima Polacke gubernije do 1796, potom u Beloruskoj guberniji, i naposletku od 1802. u Vitepskoj guberniji)
Delom Beloruske SSR postaje 1. januara 1919. godine i u njenim granicama ostaje svega 15 dana, pošto je 16. januara iste godine pripao Ruskoj SFSR. U granice Belorusije vraća se 1924. godine.
Naselje je dobilo administrativni status varoši 14. marta 1958. godine.
Demografija uredi
Prema rezultatima popisa iz 2009. u varoši je živelo 5.409 stanovnika.[1]
| 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 1999. | 2009. | 2014. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 3.855 | 2.621 | 3.450 | 5.264 | 5.400 | 5.409 | 5.100* |
Napomene - * Rezultat procene statističkog zavoda Belorusije.
Vidi još uredi
Reference uredi
Literatura uredi
- Асвея // Памяць: гісторыка-дакументальная хроніка Верхнядзвінскага раёна : у 2 кн. / рэдкал.: У. С. Богаў [і інш.]. — Мн., 2000. — Кн. 2. — С. 334—335.
- Край Асвейскіх азёр = Край Освейских озер / А. Ф. Бубала, В.І. Рудой; фота А. Ф. Бубала, А. У. Маладзечкін, В. Л. Салаўёў. — Наваполацк, 2007. — 44 с.
- Мандрык, І. Асвея — паселішча незвычайнае / І. Мандрык // Белорусская нива. — 2003. — 18 окт. — С. 8.
- Освея // Республика Беларусь : энциклопедия : в 6 т. / редкол.: Г. П. Пашков [и др.]. — Мн., 2006. — Т. 5. — С. 623.
- Понизник, С. С. Освейская трагедия : Кн. нар. памяти / С. С. Понизник. — Минск : Юнацтва, 1992. — 170 с.
Spoljašnje veze uredi
- Službena veb stranica
- Položaj naselja na mapi pripadajućeg rejona
- Гарады і вёскі Беларусі: Энцыклапедыя. Т.2, кн.2. Гомельская вобласць/С. В. Марцэлеў; Рэдкалегія: Г. П. Пашкоў (галоўны рэдактар) і інш. — Мн.: БелЭн, 2005. 520с.: іл. Тыраж 4000 экз. ISBN 978-985-11-0330-6. ISBN 978-985-11-0302-3
- Spisak naseljenih mesta u Republici Belorusiji