Ratari (Smederevska Palanka)
Ratari je naselje u opštini Smederevska Palanka, u Podunavskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2022. ima 1365 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 1773 stanovnika).[1] Ovde se nalazi OŠ „Lazar Stanojević” Ratari.
Ratari | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Podunavski |
Opština | Smederevska Palanka |
Stanovništvo | |
— 2022. | 1365 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 21′ 07″ S; 20° 49′ 44″ I / 44.35202° S; 20.82884° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 169 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 11411 |
Pozivni broj | 026 |
Registarska oznaka | SP |
Istorija
urediIme Ratari nastaje nakon Đakove bune 1825. godine, a do tada se zvalo selo Cerje sa zaseokom Cerovac, to dokazuje seosko groblje koja jedna polovina sela Ratari, a druga polovina sela Cerovac. Po slomu Đakove bune starosedeoci sela bivaju proterani iz istog, i u znak odmazde Kneza Miloša Obrenovića, naseljavaju druge familije u selo i tada dobija današnje ime Ratari.[traži se izvor]
Ratari se nalazi jugozapadno od Palanke. Sudeći po tragovima prošlosti može se reći da je ovde postojalo neko staro naselje. U blizini izvora Latkovca je mesto Crkvine, gde je, po predanju, bila nekada crkva. Priča se da se ova crkva zvala Ratari, pa je po njoj i selo dobilo ime.[traži se izvor]
Ratari se pominju u haračkim tefterima i imali su 1818. g. 43 a 1822. g. 58 kuća. Godine 1846.Selo je imalo 113 kuća, a po popisu iz 1921. g. Ratari su, zajedno sa zaseokom Vatoševom imali 2877 stanovnika.
Selo je ranije bilo u Selištu, u dolini Šiljakovca, gde se i sada nalazi na tragove naselja. Predanje veli da su se iz toga starog sela premestili na današnje mesto „zbog kuge koja je svet satirala“. U Selištu su stanovale ove porodice: Lukovići, Markovići, Radišići, Isakovići, Vesići i Stanišići. Sve ove porodice su velike i razgranate. (podaci krajem 1921. godine).[2][3] Crkva je izgrađena 1936,[4] osvećena 28. avgusta 1938.[5]
Demografija
urediU naselju Ratari živi 1669 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,6 godina (43,2 kod muškaraca i 44,0 kod žena). U naselju ima 596 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,41.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 6 | 6 | ||
80+ | 26 | 30 | ||
75—79 | 44 | 65 | ||
70—74 | 73 | 99 | ||
65—69 | 74 | 89 | ||
60—64 | 52 | 57 | ||
55—59 | 49 | 38 | ||
50—54 | 75 | 69 | ||
45—49 | 103 | 83 | ||
40—44 | 80 | 64 | ||
35—39 | 49 | 50 | ||
30—34 | 62 | 40 | ||
25—29 | 60 | 61 | ||
20—24 | 69 | 63 | ||
15—19 | 44 | 47 | ||
10—14 | 65 | 53 | ||
5—9 | 39 | 66 | ||
0—4 | 34 | 51 | ||
Prosek : | 43,2 | 44,0 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 866 | 215 | 566 | 67 | 15 | 3 |
Ženski | 861 | 105 | 557 | 183 | 12 | 4 |
UKUPNO | 1.727 | 320 | 1.123 | 250 | 27 | 7 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 494 | 125 | 0 | 0 | 79 |
Ženski | 238 | 141 | 0 | 0 | 19 |
UKUPNO | 732 | 266 | 0 | 0 | 98 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 4 | 15 | 12 | 2 | 210 |
Ženski | 0 | 1 | 10 | 1 | 28 |
UKUPNO | 4 | 16 | 22 | 3 | 238 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 3 | 22 | 7 | 11 |
Ženski | 0 | 3 | 0 | 9 | 25 |
UKUPNO | 0 | 6 | 22 | 16 | 36 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 3 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 3 | 0 | 0 | 2 |
Sport
uredi- FK Budućnost Ratari, fudbalski klub osnovan 1948. godine.
Reference
uredi- ^ „Popis u Srbiji prema polu i starosti po naseljima” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2024.
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.13 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice) iz „naselja“ knj.22. Arhivska građa za naselja u Srbiji) i iz „Letopisa“ sela Ratara, Br.3345.
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ^ "Politika", 3. nov. 1936
- ^ "Politika", 29. avg. 1938, str. 10
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Korišćena Literatura
uredi- Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.13 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice) iz „naselja“ knj.22. Arhivska građa za naselja u Srbiji) i iz „Letopisa“ sela Ratara, Br.3345.
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927, objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.