Ratari (Smederevska Palanka)

Ratari je naselje u opštini Smederevska Palanka, u Podunavskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 1773 stanovnika. Ovde se nalazi OŠ „Lazar Stanojević” Ratari.

Ratari
Crkva u Ratarima
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
OpštinaSmederevska Palanka
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1.773
Geografske karakteristike
Koordinate44° 21′ 07″ S; 20° 49′ 44″ I / 44.35202° S; 20.82884° I / 44.35202; 20.82884
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina169 m
Ratari na karti Srbije
Ratari
Ratari
Ratari na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11411
Pozivni broj026
Registarska oznakaSP

Istorija

uredi

Ime Ratari nastaje nakon Đakove bune 1825. godine, a do tada se zvalo selo Cerje sa zaseokom Cerovac, to dokazuje seosko groblje koja jedna polovina sela Ratari, a druga polovina sela Cerovac. Po slomu Đakove bune starosedeoci sela bivaju proterani iz istog, i u znak odmazde Kneza Miloša Obrenovića, naseljavaju druge familije u selo i tada dobija današnje ime Ratari.[traži se izvor]

Ratari se nalazi jugozapadno od Palanke. Sudeći po tragovima prošlosti može se reći da je ovde postojalo neko staro naselje. U blizini izvora Latkovca je mesto Crkvine, gde je, po predanju, bila nekada crkva. Priča se da se ova crkva zvala Ratari, pa je po njoj i selo dobilo ime.[traži se izvor]

Ratari se pominju u haračkim tefterima i imali su 1818. g. 43 a 1822. g. 58 kuća. Godine 1846.Selo je imalo 113 kuća, a po popisu iz 1921. g. Ratari su, zajedno sa zaseokom Vatoševom imali 2877 stanovnika.

Selo je ranije bilo u Selištu, u dolini Šiljakovca, gde se i sada nalazi na tragove naselja. Predanje veli da su se iz toga starog sela premestili na današnje mesto „zbog kuge koja je svet satirala“. U Selištu su stanovale ove porodice: Lukovići, Markovići, Radišići, Isakovići, Vesići i Stanišići. Sve ove porodice su velike i razgranate. (podaci krajem 1921. godine).[1][2] Crkva je izgrađena 1936,[3] osvećena 28. avgusta 1938.[4]

Demografija

uredi

U naselju Ratari živi 1669 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,6 godina (43,2 kod muškaraca i 44,0 kod žena). U naselju ima 596 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,41.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 3.315
1953. 3.337
1961. 3.260
1971. 2.955
1981. 2.715
1991. 2.351 2.324
2002. 2.035 2.079
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[6]
Srbi
  
1.967 96,65%
Crnogorci
  
4 0,19%
Makedonci
  
4 0,19%
Mađari
  
1 0,04%
Jugosloveni
  
1 0,04%
nepoznato
  
55 2,70%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Sport

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.13 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice) iz „naselja“ knj.22. Arhivska građa za naselja u Srbiji) i iz „Letopisa“ sela Ratara, Br.3345.
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ "Politika", 3. nov. 1936
  4. ^ "Politika", 29. avg. 1938, str. 10
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Korišćena Literatura

uredi
  • Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.13 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice) iz „naselja“ knj.22. Arhivska građa za naselja u Srbiji) i iz „Letopisa“ sela Ratara, Br.3345.
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927, objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze

uredi