Rajnfelden
Rajnfelden (nem. Rheinfelden, franc. Rheinfelden, ital. Rheinfelden) je grad u severnoj Švajcarskoj. Rajnfelden je značajan grad u okviru kantona Argau, gde je sedište istoimenog okruga Rajnfelden.
Rajnfelden nem. Rheinfelden | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švajcarska |
Kanton | Argau |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 12.074 |
— gustina | 753,21 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 33′ 15″ S; 7° 47′ 45″ I / 47.554164° S; 7.795848° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 280 m |
Površina | 16,03 km2 |
Poštanski broj | 5000 |
Veb-sajt | |
www.rheinfelden.org |
Poslednjih godina Rajnfelden sve više postaje predgrađe Bazela.
Prirodne odlike uredi
Rajnfelden se nalazi u krajnjem severnom delu Švajcarske, na granici sa Nemačkom - granica je reka Rajna. Preko reke se nalazi nemački grad-imenjak Rajnfelden. Od najbližeg većeg grada, Bazela grad je udaljen 20 km istočno.
Reljef: Rajnfelden se nalazi u oblasti plodne i gusto naseljene doline Rajne, na 280 metara nadmorske visine. Okolina grada je brežukasta.
Klima: Klima u Rajnfeldenu je umereno kontinentalna.
Vode: Kroz Rajnfelden protiče reka Rajna, koja je vode i granica ka Nemačkoj. Grad se nalazi na njenoj levoj (ovde južnoj) obali. Staro gradsko jezgro se nekada nalazilo na rečnom ostrvu.
Istorija uredi
Područje Rajnfeldena je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo veliki značaj.
Današnje naselje sa datim nazivom prvi put se spominje 851. godine.
Rajnfelden je vekovima (14-18. vek) bio u posedu Habzburgovaca, a tek je 1803. godine pripao švajcarskoj konfederaciji.
Tokom 19. veka Rajnfelden se počinje razvijati i jačati privredno. Grad se nastavio razvijati na svim poljima. Ovo blagostanje grada se zadržalo do dan-danas.
Stanovništvo uredi
Godine 2010. Rajnfelden je imao oko 12.000 stanovnika. Od toga približno 27,6% su strani državljani.
Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo Rajnfeldena i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Rajnfeldena čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 82,9% gradskog stanovništva, a prate ga italijanski (3,8%) i srpskohrvatski jezik (2,0%).
Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantizam. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo rimokatolika. Današnji verski sastav grada je: rimokatolici 36,1%, protestanti 33,0%, a potom slede ateisti, muslimani, pravoslavci.
Galerija slika uredi
-
Staro jezgro Rajnfeldena
-
Gornja kapija starog grada
-
Protestantska Crkva sv. Martina
-
Pešačka ulica u Rajnfeldenu