Roland Bartecko
Roland Bartecko (nem. Roland Bartetzko; Virselen, 1970), bivši je nemački vojnik i terorista koji je volontirao na hrvatskoj strani (Hrvatsko vijeće odbrane) tokom rata u Bosni, kao i za Albance (teroristička UČK) tokom rata na Kosovu. Tokom 2001, Bartecko je organizovao eksploziju bombe u automobilu ispred zgrade jugoslovenske vlade u Prištini, što je dovelo do smrti jednog srpskog civila i ranjavanja još četiri. Uhapšen je nekoliko dana kasnije pošto su istražitelji otkrkili njegov otisak prstiju na detonatoru. Optužen je za ubistvo, pokušaj ubistva i terorizam, čime je postao prvi pojedinac iz zapadne Evrope koji je optužen za ubistvo na Kosmetu po završetku rata. Osuđen je na 23 godine zatvora, što je preinačeno u kaznu od 20 godina.
Roland Bartecko | |
---|---|
Lični podaci | |
Nadimak | Šaban |
Datum rođenja | 1970 |
Mesto rođenja | Virselen, Nemačka |
Vojna karijera | |
Služba | Nemačka Herceg Bosna Oslobodilačka vojska Kosova 1987–1992 (Nemačka vojska) 1992–1994 (HVO) 1998–1999 (OVK) |
Vojska | Kopnena vojska Nemačke Hrvatsko vijeće odbrane Oslobodilačka vojska Kosova |
Čin | narednik |
Učešće u ratovima | Rat u Bosni i Hercegovini Rat na Kosovu i Metohiji |
Biografija
urediBartecko je rođen u gradu Virselen. Služio je kao narednik Bundesvera do 1992, kada putuje u BiH da se bori za Hrvatsko vijeće odbrane.[1] Napušta HVO u Aprilu 1994. što objašnjava svedočenjem "veoma okrutnih scena, koje mogu biti opisane kao zverstva" a koja su počinili njegovi saborci sa hrvatske strane.[2] Tokom kasnih devedesetih, pridružuje se Oslobodilačkoj vojski Kosova.[1]
Osamnaestog aprila 2001. g., bomba, postavljena u automobil, je eksplodirala blizu Centra za mir i toleranciju u Prištini, sedištu jugoslovenske kancelarije koja je izdavala jugoslovenske pasoše. Eksplozija je ubila jednog civila i ranila još četiri, uključujući jednu ženu.[3] Zvaničnik jugoslovenske vlade Aleksandar Petrović je kasnije identifikovan kao čovek ubijen tokom eksplozije. Uređaj korišćen u napadu je bio ispunjen metalnim fragmentima.[4] Prema tvrdnji portparola UNMIKa Andrea Anđelija, bomba je sadržala oko 10 kilograma eksploziva.[3] Scena zločina je ubrzo bila ozbezbeđena od strane UNMIK-ove policije i pripadnika britanskog KFOR-a koji su kasnije pronašli korišćeni detonator i Barteckove otiske na njemu.[5] Bartecko je uhapšen nekoliko dana posle napada[4] i optužen za ubistvo, pokušaj ubistva i terorizam, kao prvi građanin zapadnoevropske države optužen za ubistvo na Kosmetu.[6] Suđenje je počelo u Februaru 2002. pod visokim merama bezbedosti, koje su uključivale policajce u balističkim prslucima i naoružane automatskim puškama.[6] Barteceko se izjasnio da nije kriv.[4] Tužilaštvo je tvrdilo je u pitanju bio „napad iz osvete” potekao iz Barteckove „mržnje prema Srbima”. Desetog maja 2002. Bartecko je osuđen po svim tačkama optužnice na 23 godine zatvora.[4]
Bartecko je premešten na izdržavanje kazne u zatvor Dubrava u blizini Istoka. On je podneo žalbu na prvostepenu presudu i 12. novembra 2002. kazna mu je smanjena sa 23 na 20 godina. Tokom 2009. Bartecko je podneo žalbu povodom navodnih kršenja njegovog prava na pravni lek i kršenja osnovnih ljudskih prava, što je odbijeno u avgustu 2010.[7]
Za vreme odsluženja kazne, Bartecko je studirao pravo. Pušten je na uslovnu slobodu 2015. g. i nastanio se u Prištini, gde pruža pravne usluge lokalnom medija preduzeću. Aktivan je na veb sajtu Quora, gde odgovara na pitanja o njegovim ratnim iskustvima. 2018. g. je objavio memoare „Miris rata: Lekcije sa ratišta” (engl. The Smell of War: Lessons from the Battlefield). I dalje tvrdi da nije odgovoran za napad na jugoslovensku kancelariju za izdavanje pasoša i optužuje UNMIK za nameštanje dokaza.[8]
Marta 2022. g., Bartecko je odputovao za Ukrajinu sa namerom da se posveti logistici u Rusko-ukrajinskom ratu. Sugerisao je da će verovatno biti uključen u obuku dobrovoljaca i da će se uključiti u bojbena dejstva u budućnosti.[9]
Reference
uredi- ^ a b Arielli, Nir (2018). From Byron to Bin Laden. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. str. 85. ISBN 978-0-67498-223-9.
- ^ Arielli 2018, str. 188
- ^ a b „Kosovo capital hit by bomb blast”. BBC News. 18. 4. 2001. Pristupljeno 16. 6. 2020.
- ^ a b v g „German guilty of Pristina bomb attack”. BBC News. 10. 5. 2002. Pristupljeno 16. 6. 2020.
- ^ Ip, Kwai Hong (2008). Arnold, Roberta, ur. Law Enforcement Within the Framework of Peace Support Operations. Leiden, Netherlands: Martinus Nijhoff Publishers. str. 118. ISBN 978-9-0474-3138-1.
- ^ a b Ball, Howard (2002). War Crimes and Justice: A Reference Handbook. Santa Barbara, California: ABC-CLIO. str. 44—45. ISBN 978-1-5760-7899-0.
- ^ Constitutional Court of Kosovo (16. 8. 2010). „Decision on the Request for Interim Measures” (PDF). Pristupljeno 16. 6. 2020.
- ^ Rujevic, Nemanja (14. 2. 2019). „Als deutscher Guerillero in den Jugoslawienkriegen”. Deutsche Welle (na jeziku: German). Pristupljeno 2. 7. 2020.
- ^ Bartetzko, Roland (2022-03-02). „Has Roland Bartetzko gone to Ukraine to fight Russian forces?”. Quora.com. Pristupljeno 2022-04-16.
Literatura
uredi- The Smell of War: Lessons from the Battlefield (Amazon Digital Services LLC - Kdp Print Us, 2018) ISBN 9789951562355.