Simpatičko-adrenalno-medularna osovina
Simpatičko-adrenalno-medularna osovina (SAM) koja se naziva i „napad-bežanje“ je prva osovina u neuroendokrinologiji koja daje odgovor na stres i brojne druge promene u organizmu.
Patofiziologija uredi
Tokom stresa hipotalamus stimliše emitovanje i slanje simpatičkih impulsa prema različitim telesnim organima. Takođe stimuliše lučenje adrenalina, noradrenalina i ostalih kateholamina u krvni sistem. Nakon jakog stresa, organizam je „preplavljen“ adrenalinom i noradrenalinom, koji povećavaju efekte simpatičkog uzbuđenja. Putem povratne veze sa hipotalamusom, adrenalin povećava izlučivanje adrenokortikotropnog hormona i tako održava povećano uzbuđenje i hipotalamičko-hipofizna-adrenalno-kortikalnu osovinu (HPAC-osovinu).[1]
Kao odgovor na stres hipotalamus luči kortikotropni otpuštajući faktor (CRF), koji potom stimuliše prednji režanj hipofize koja luči adrenokortikotropni hormon (skraćeno ACTH), β-endorfin i prolaktin. Adrenokortikotropni hormon stimuliše koru nadbubrežne žlezde na poječano lučenje glukokortikoida, od kojih je za stresni odgovor najvažniji kortizol. Kortizol daje organizmu dodatne količine energije tako što povećava koncentraciju aminokiselina u krvi, izlučivanje masnih kiselina i stvaranje glukoze iz nekarbohidrata.
Iako je kortizol vrlo važan za pravilan metabolizam, brojna istraživanja pokazala su da trajno povišen nivo kortizola može dovesti do:
- smanjenog iskorišćavanja glukoze,
- nakupljanja masnoća,
- smanjene sposobnosti pamćenja i učenja,
- oštećenja imunoloških funkcija.[2]
Kako današnja istraživanja nisu dokazala dolazi li do promena u kortizol-vežućim proteinima i receptorima za kortizol, stvarni uticaj rastućeg kortizola ostaje nepoznat.[3]
- Dehidroepiandrosteron
Povećanjem količine kotrizola u organizmu se smanjuje količina β-endorfinom (skraćeno DHEA). To nastaje kao posledica dejstva hormona pregnenolona i progesterona koji učestvuju u stvaranju kortizola na štetu dehidroepiandrosterona.
Dehidroepiandrosteron se stvara u kori nadbubrežne žliezde, pa ga ponekad nazivaju „prohormonom” jer sudeluje u sintezi pedeset drugih hormona. Odnos kortizol/dehidroepiandrosteron je dobar biološki marker stresa i starenja.[2]
- β-endorfin
Uz kortizol se izlučuje i β-endorfin, koji ima analgetičku funkciju u pripremi organizma za potencijalnu bol ili ošteđenje/povredu.[4]
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ Gamulin, S., Marušić, M., Kovač, Z. I suradnici (2005): Patofiziologija 6. Medicinsaka naklada, Zagreb
- ^ a b Mirjana Babić Fiziološke odgovore na stres, seminarski rad Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2009.
- ^ Daruna, J. H. (2004): Introduction to Phychoneuroimmunology (First Edition). Elsavier Inc.
- ^ Hudek-Knežević, J., Kardum, I. (2005): Stres i tjelesno zdravlje. Naklada slap, Rijeka
Literatura uredi
- Psychoneuroimmunology: Methods and Protocols." Yan, Qing (Ed.) Series: Methods in Molecular Biology, Vol. 934, p277-299 Springer USA.
- Dantzer R et al.: From inflammation to sickness and depression: when the immune system subjugates the brain. Nat Rev Neurosci 9: 46-56, 2008.
- Bellinger, D. L., Lorton, D., Lubahn, C. & Felten, D. L. in Psychoneuroimmunology 3rd edn Vol. 2 (eds Ader, R., Felten, D. L. & Cohen, N.) 55–112 (Academic, San Diego, 2001).
- Bonneau, R. H., Padgett, D. A. & Sheridan, J. F. in Psychoneuroimmunology 3rd edn Vol. 2 (eds Ader, R., Felten, D. L. & Cohen, N.) 483–498 (Academic, San Diego, 2001).
- Glaser, R. et al. Stress-induced modulation of the immune response to recombinant hepatitis B vaccine. Psychosom. Med. 54, 22–29 (1992).
- Ader, R., Felten, D. L. & Cohen, N. (eds) Psychoneuroimmunology 3rd edn (Academic, San Diego, 2001).
- Rabin, B. S. Stress, Immune Function, and Health: the Connection (Wiley–Liss & Sons, New York, 1999).
- Webster, J. I., Tonelli, L. & Sternberg, E. M. Neuroendocrine regulation of immunity. Annu. Rev. Immunol. 20, 125–163 (2002)
Spoljašnje veze uredi
 | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |
