Spisak dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju

списак на Викимедији

Nobelovu nagradu za ekonomiju, zvanično Nagradu Švedske banke za ekonomske nauke u znak sećanja na Alfreda Nobela (šved. Sveriges riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), osnovala je Švedska narodna banka, a dodeljuje je Švedska kraljevska akademija nauka.[1] Nagrada je prvi put dodeljena 1969. godine Ragnaru Frišu i Janu Tinbergenu.[2] Svaki dobitnik prima medalju, diplomu i novčanu nagradu koja se menja tokom godina.[3]

Konferencija za štampu povodom dodele Nobelove nagrade za ekonomiju 2008. godine

Do sada je nagrada dodeljena 55 puta, a primilo ju je 93 osobe.[4] Od njih su 90 bili muškarci. Prva žena koja je dobila nagradu bila je Elinor Ostrom 2009. godine. Nakon nje su u tome uspele Ester Duflo 2019. godine i Klaudija Goldin 2023. godine.[5][6] Duflo je, sa 46 godina, ujedno i najmlađa dobitnica nagrade, a Leonid Hurvič je, sa 90 godina, najstariji dobitnik.[7] Sa 33 laureata, Univerzitet u Čikagu je institucija sa najviše predavača koji su bili dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju.[8]

Nobelovci uredi

Godina Slika Dobitnik Država Razlog Ref.
1969.   Ragnar Friš   Norveška „za razvoj i primenu dinamičkih modela za analizu ekonomskih procesa” [2]
  Jan Tinbergen   Holandija
1970.   Pol Samjuelson   Sjedinjene Američke Države „za razvoj statičke i dinamičke ekonomske teorije i za aktivni doprinos u podizanju nivoa analize u ekonomiji” [9]
1971.   Sajmon Kuznec   Sjedinjene Američke Države „za empirijski zasnovanu interpretaciju ekonomskog rasta, koja je dovela do detaljnijeg uvida u ekonomsku i socijalnu strukturu i razvoj” [10]
1972.   Džon Hiks   Ujedinjeno Kraljevstvo „za pionirski doprinos teoriji opšte ekonomske ravnoteže i teoriji blagostanja” [11]
  Kenet Arou   Sjedinjene Američke Države
1973.   Vasilij Leontijev   Sovjetski Savez
  Sjedinjene Američke Države
„za razvoj ulazno-izlaznih metoda i za njegovu primenu na značajne ekonomske probleme” [12]
1974.   Gunar Mirdal   Švedska „za pionirski rad u teoriji novca i ekonomskih fluktuacija i za analizu međuzavisnosti ekonomskih, društvenih i institucionalnih fenomena” [13]
  Fridrih Hajek   Austrija
  Ujedinjeno Kraljevstvo
1975.   Leonid Kantorovič   Sovjetski Savez „za doprinos teoriji optimalne alokacije resursa” [14]
  Tjaling Kopmans   Holandija
  Sjedinjene Američke Države
1976.   Milton Fridman   Sjedinjene Američke Države „za proučavanje analize potrošnje, monetarne istorije i teorije i za demonstraciju složenosti stabilizacione politike” [15]
1977.   Bertil Olin   Švedska „za veliki doprinos teoriji spoljne trgovine i međunarodnih tokova kapitala” [16]
  Džejms Mid   Ujedinjeno Kraljevstvo
1978.   Herbert Sajmon   Sjedinjene Američke Države „za pionirsko istraživanje postupaka donošenja odluka u ekonomskim organizacijama” [17]
1979.   Teodor Šulc   Sjedinjene Američke Države „za pionirsko istraživanje ekonomskog razvoja sa posebnim naglaskom na rešavanje problema zemalja u razvoju” [18]
Artur Luis   Sveta Lucija
  Ujedinjeno Kraljevstvo
1980. Lorens Klajn   Sjedinjene Američke Države „za stvaranje ekonometrijskih modela i njihovu primenu u analizi ekonomskih fluktuacija i ekonomskih politika” [19]
1981.   Džejms Tobin   Sjedinjene Američke Države „za analizu finansijskih tržišta i njihovih veza sa odlukama o troškovima, zaposlenošću, proizvodnjom i cenama” [20]
1982. Džordž Stigler   Sjedinjene Američke Države „za značajne studije o industrijskim strukturama, funkcionisanju tržišta i uzrocima i efektima državne regulacije” [21]
1983.   Žerar Debre   Francuska „za uključivanje novih analitičkih metoda u ekonomsku teoriju i za temeljnu reformulaciju teorije opšte ravnoteže” [22]
1984. Ričard Stoun   Ujedinjeno Kraljevstvo „za fundamentalne doprinose razvoju sistema nacionalnih računa čime su poboljšane osnove empirijske ekonomske analize” [23]
1985.   Franko Modiljani   Italija „za pionirsku analizu štednje i finansijskih tržišta” [24]
1986.   Džejms M. Bjukenan   Sjedinjene Američke Države „za razvoj ugovorne i konstitucionalne osnove u teoriji donošenja ekonomskih i političkih odluka” [25]
1987.   Robert Solou   Sjedinjene Američke Države „za doprinos teoriji ekonomskog rasta” [26]
1988.   Moris Ale   Francuska „za pionirski doprinos teoriji tržišta i efikasnog korišćenja resursa” [27]
1989.   Trigve Havelmo   Norveška „za razjašnjenje teorije verovatnoće kao osnove ekonometrije i za analizu simultanih ekonomskih struktura” [28]
1990.   Hari Markovic   Sjedinjene Američke Države „za pionirski rad u teoriji finansijske ekonomije” [29]
Merton Miler
  Vilijam Šarp
1991.   Ronald Kouz   Ujedinjeno Kraljevstvo „za otkriće i razjašnjenje značenja transakcionih troškova i vlasničkih prava za institucionalne strukture i funkcionisanje ekonomije” [30]
1992.   Gari Beker   Sjedinjene Američke Države „za proširenje domena mikroekonomske analize na široki spektar ljudskih ponašanja i interakcija, uključujući i ponašanja nevezana za tržište” [31]
1993.   Robert Fogel   Sjedinjene Američke Države „za obnavljanje istraživanja ekonomske istorije primenom ekonomske teorije i kvantitativnih metoda radi objašnjenja ekonomskih i institucionalnih promena” [32]
  Daglas Nort
1994. Džon Haršani   Mađarska
  Sjedinjene Američke Države
„za pionirsku analizu ravnoteže u teoriji nekooperativnih igara” [33]
  Džon Neš   Sjedinjene Američke Države
  Rajnhard Zelten   Nemačka
1995.   Robert Lukas   Sjedinjene Američke Države „za razvoj i primenu hipoteze o racionalnim očekivanjima, što je transformisalo makroekonomsku analizu i produbilo naše razumevanje ekonomske politike” [34]
1996.   Džejms Merliz   Ujedinjeno Kraljevstvo „za fundamentalne doprinose ekonomskoj teoriji podsticaja u uslovima asimetričnih informacija” [35]
  Vilijam Vikri   Kanada
  Sjedinjene Američke Države
1997.   Robert Merton   Sjedinjene Američke Države „za novi metod određivanja vrednosti derivata” [36]
  Majron Šouls   Kanada
  Sjedinjene Američke Države
1998.   Amartija Sen   Indija „za doprinos ekonomici blagostanja” [37]
1999.   Robert Mandel   Kanada „za analizu monetarne i fiskalne politike u uslovima različitih režima deviznog kursa i analizu optimalnih valutnih područja” [38]
2000.   Džejms Hekman   Sjedinjene Američke Države „za razvoj teorije i metoda analize selektivnih uzoraka” [39]
Danijel Makfaden   Sjedinjene Američke Države „za razvoj teorije i metoda analize diskretnog izbora” [39]
2001.   Džordž Akerlof   Sjedinjene Američke Države „za analizu tržišta sa asimetrijom informacija” [40]
  Majkl Spens
  Džozef Stiglic
2002.   Danijel Kaneman   Izrael
  Sjedinjene Američke Države
„za integrisanje uvida iz psiholoških istraživanja u ekonomsku nauku, naročito onih koji se odnose na čovekovo prosuđivanje i donošenje odluka u uslovima neizvesnosti” [41]
  Vernon Smit   Sjedinjene Američke Države „za laboratorijske eksperimente kao oruđa u empirijskoj ekonomskoj analizi, naročito u studijama alternativnih tržišnih mehanizama”
2003.   Robert Ingl   Sjedinjene Američke Države „za metode analize ekonomskih vremenskih serija sa varijabilnošću vremena” [42]
  Klajv Grejndžer   Ujedinjeno Kraljevstvo „za metode analize ekonomskih vremenskih serija sa zajedničkim trendovima”
2004.   Fin Kidland   Norveška „za doprinose dinamičnoj makroekonomiji: vremenska konzistentnost ekonomske politike i pokretačke snage iza privrednih ciklusa” [43]
  Edvard Preskot   Sjedinjene Američke Države
2005.   Robert Auman   Sjedinjene Američke Države
  Izrael
„za bolje razumevanje sukoba i saradnje kroz analizu teorije igara” [44]
  Tomas Šeling   Sjedinjene Američke Države
2006.   Edmund Felps   Sjedinjene Američke Države „za analizu međuvremenskih kompromisa u makroekonomskoj politici” [45]
2007.   Leonid Hurvič   Poljska
  Sjedinjene Američke Države
„za postavljanje temelja teorije konstruktivnog mehanizma” [46]
  Erik Maskin   Sjedinjene Američke Države
  Rodžer Majerson
2008.   Pol Krugman   Sjedinjene Američke Države „za analizu trgovinskih obrazaca i lokacije ekonomske aktivnosti” [47]
2009.   Elinor Ostrom   Sjedinjene Američke Države „za analizu ekonomskog upravljanja, naročito zajedničkih dobara” [48]
  Oliver Vilijamson „za analizu ekonomskog upravljanja, naročito granice čvrstine”
2010.   Piter Dajmond   Sjedinjene Američke Države „za analizu tržišta sa traženjem neslaganja” [49]
  Dejl Mortensen
  Kristofer Pisarides   Kipar
  Ujedinjeno Kraljevstvo
2011.   Tomas Sardžent   Sjedinjene Američke Države „za empirijsko istraživanje uzroka i posledica u makroekonomiji” [50]
  Kristofer Sims
2012.   Alvin Rot   Sjedinjene Američke Države „za teoriju stabilnih raspodela i praksu tržišnog dizajna” [51]
  Lojd Šepli
2013.   Judžin Fama   Sjedinjene Američke Države „za empirijsku analizu cena aktiva” [52]
  Lars Piter Hansen
  Robert Šiler
2014.   Žan Tirol   Francuska „za analizu tržišne moći i regulacije” [53]
2015.   Angus Diton   Ujedinjeno Kraljevstvo
  Sjedinjene Američke Države
„za analizu potrošnje, siromaštva i blagostanja” [54]
2016.   Oliver Hart   Ujedinjeno Kraljevstvo
  Sjedinjene Američke Države
„za doprinos u oblasti teorije ugovora” [55]
  Bengt Holmstrem   Finska
2017.   Ričard Taler   Sjedinjene Američke Države „za doprinos u oblasti bihejvioralne ekonomije” [56]
2018.   Vilijam Nordhaus   Sjedinjene Američke Države „za integrisanje klimatskih promena u makroekonomsku analizu na duge staze” [57]
  Pol Romer „za integrisanje tehnoloških inovacija u makroekonomsku analizu na duge staze”
2019.   Abidžit Banerdži   Indija
  Sjedinjene Američke Države
„za eksperimentalni pristup ublažavanju globalnog siromaštva” [58]
  Ester Duflo   Francuska
  Sjedinjene Američke Države
  Majkl Kremer   Sjedinjene Američke Države
2020.   Pol Milgrom   Sjedinjene Američke Države „za poboljšanja teorije aukcija i pronalaske novih formata aukcija” [59]
Robert B. Vilson
2021.   Dejvid Kard   Kanada
  Sjedinjene Američke Države
„za empirijski doprinos ekonomiji rada” [60]
  Džošua Angrist   Izrael
  Sjedinjene Američke Države
„za metodološki doprinos analizi uzročno-posledičnih veza”
Gvido Imbens   Holandija
  Sjedinjene Američke Države
2022.   Ben Bernanki   Sjedinjene Američke Države „za istraživanje banaka i finansijskih kriza” [61]
Daglas Dajmond
Filip Dibvig
2023   Klaudija Goldin   Sjedinjene Američke Države „za unapređenje razumevanja ishoda na tržištu rada žena” [62]

Reference uredi

  1. ^ „Nomination and Selection of the Laureates in Economics”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-07-15. g. 
  2. ^ a b „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1969”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-07-06. g. 
  3. ^ „The Nobel Prize”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-15. g. 
  4. ^ „All Laureates in Economics”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2013-06-01. g. 
  5. ^ „First woman wins economics Nobel”. BBC NEWS. 12. 10. 2009. 
  6. ^ „Nobel Prize awarded women”. NobelPrize.org. 
  7. ^ „Nobel Prize facts”. NobelPrize.org. 
  8. ^ „Nobel Prizes”. www.uchicago.edu (na jeziku: engleski). 
  9. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1970”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-06-11. g. 
  10. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1971”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-19. g. 
  11. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1972”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-22. g. 
  12. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1973”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-09-23. g. 
  13. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1974”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-09-28. g. 
  14. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1975”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-12-20. g. 
  15. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1976”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-04-12. g. 
  16. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1977”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-28. g. 
  17. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1978”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-11-04. g. 
  18. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1979”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-09-17. g. 
  19. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1980”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-12-07. g. 
  20. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1981”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-12-24. g. 
  21. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1982”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-11-04. g. 
  22. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1983”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-28. g. 
  23. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1984”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-11-04. g. 
  24. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1985”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-28. g. 
  25. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1986”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-12. g. 
  26. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1987”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-28. g. 
  27. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1988”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-28. g. 
  28. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1989”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-22. g. 
  29. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1990”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-11. g. 
  30. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1991”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-28. g. 
  31. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1992”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-28. g. 
  32. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1993”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-19. g. 
  33. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1994”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-17. g. 
  34. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1995”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-07. g. 
  35. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1996”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-28. g. 
  36. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1997”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-21. g. 
  37. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1998”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2014-10-11. g. 
  38. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 1999”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-19. g. 
  39. ^ a b „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2000”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-19. g. 
  40. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2001”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-17. g. 
  41. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2002”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-17. g. 
  42. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2003”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-17. g. 
  43. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2004”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-19. g. 
  44. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2005”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-17. g. 
  45. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2006”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-17. g. 
  46. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2007”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-16. g. 
  47. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2008”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2008-10-14. g. 
  48. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2009”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2009-10-15. g. 
  49. ^ „The Prize in Economic Sciences  2010”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2010-10-08. g. 
  50. ^ „The Prize in Economic Sciences  2011”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2011-10-06. g. 
  51. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2012”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2013-05-17. g. 
  52. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2013”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2017-06-02. g. 
  53. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2014”. Nobel Foundation. 
  54. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2015”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2015-10-05. g. 
  55. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2016”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2016-10-10. g. 
  56. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2017”. Nobel Foundation. Arhivirano iz originala 2017-10-02. g. 
  57. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2018”. Nobel Foundation. 
  58. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2019”. Nobel Foundation. 
  59. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2020”. Nobel Foundation. 
  60. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2021”. Nobel Foundation. 
  61. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2022”. Nobel Foundation. 
  62. ^ „The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2023”. Nobel Foundation. 

Spoljašnje veze uredi