Spomenik Karađorđu na Kalemegdanu

Spomenik Karađorđu na Kalemegdanu, podignut 13. avgusta 1913. godine u vreme Balkanskih ratova, bio je prvi spomenik u Srbiji podignut vođi Prvog srpskog ustanka Karađorđu Petroviću. Spomenik je otkrio, uz prisustvo državnog i vojnog vrha i diplomatskog kora, Karađorđev unuk kralj Petar I Karađorđević.[1]

Fotografija spomenika

Konkurs je raspisan pod patronatom Ministarstva vojnog, 1908. godine, na kome je prvu nagradu osvojio splitski slikar i vajar Paskoje Paško Vučetić. Spomenik Karađorđu je bio složena kompozicija, koje su činile skulpture slepog guslara, dva vojnika, iz Prvog srpskog ustanka i Balkanskih ratova, žene koja drži dete, boginje Nike i Vožda Srbije na vrhu. Bronzani delovi izliveni su u Rimu, a potom sklapani u Beogradu.[2]

Svečanost je zabeležena filmskom kamerom. Spomenik su srušili Austrijanci u vreme Prvog svetskog rata, 1916. godine. Austrougari su rešili da na mestu vožda postave njihovog lidera Franju Josipa. Tako je 1918. godine u Beograd Dunavom na lađi dopremljena velika skulptura poslednjeg austrougarskog monarha, namenjena da dominira Beogradom umesto Karađorđa.[3]

Posle rata bilo je veliko pitanje šta da se radi sa ovim spomenikom. Rešeno je da se ova skulptura pretopi i od tog materijala izliju zvona za Crkvu Ružicu na Kalemegdanu, koja zvone i danas.

Danas na mestu voždovog spomenika stoji Spomenik zahvalnosti Francuskoj, delo Ivana Meštrovića, na kojem krupnim slovima piše: „Volimo Francusku kao što je ona volela nas, 1914-1918.”

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. ^ „Omraženi spomenik Karađorđu na Kalemegdanu”. 011 info. Pristupljeno 30. 4. 2019. 
  2. ^ „Mila Jevtović:Spomenik Karađorđu Paška Vučetića” (PDF). Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Pristupljeno 30. 4. 2019. 
  3. ^ „Beogradske priče: Neobična sudbina spomenika na Kalemegdanu”. Novosti. Pristupljeno 30. 4. 2019. 

Spoljašnje veze

uredi