Spomenik prirode Lalinačka slatina

Spomenik prirode „Lalinačka slatina” je zaštićeno prirodno područje od 2015. godine, koje se nalazi u podnožju planine Mali Jastrebac, desetak kilometara severozapadno od grada Niša, gde na više lokaliteta iz dubine podloge izbijaju vode za koje je karakterističan povećan sadržaj mineralnih soli, posebno natrijum-hlorida. Lalinačka slatina se nalazi nedaleko od reke Južne Morave, odnosno na rečnim terasama sa njene leve strane, u dolini Dudulajačke reke. Područje leži na supstratu čiji geološki sastav čine miopliocenski konglomerati, šljunak, pesak i glina sa ugljem, a uz sam tok malih pritoka Dudulajačke reke i bujični nanosi. Ovo područje se odlikuje umerenokontinentalnom klimom sa veoma sušnim i žarkim letima i veoma hladnim zimama.

Zaštićeno područje obuhvata oko 251 hektar, od čega je 35 hektara pod drugim stepenom zaštite, a oko 216 hektara pod trećim stepenom zaštite.

Lalinačka slatina je specifičan ekosistem koji se odlikuje prisustvom karakteristične flore i vegetacije. Pojava slatina van prostora Panonske nizije u Srbiji je vrlo retka. Flora i vegetacija Lalinačke slatine su u fitogeografskom smislu značajno drugačije od tipičnih slatina Panonske nizije.

Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je prisustvo 238 biljnih vrsta od kojih mnoge spadaju u grupu zaštićenih i strogo zaštićenih. Utvrđeno je i 88 vrsta insekata, od kojih je pet vrsta sa statusom zaštićenih vrsta. Od 37 vrsta ptica sa ovog područja 28 vrsta je strogo zaštićeno.

Istraživanja i popis flore i faune su radili stručnjaci sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Direkcije za izgradnju grada Niša.

Odlike

Bitna karakteristika ovog područja jeste heterogenost staništa u čijem središtu se nalazi izvor slane vode sa tipičnim slatinskim fragmentima, koji se nastavljaju u zaslanjena i zamočvarena staništa i vlažne livade, nakon kojih se nastavljaju voćnjaci i obradive površine. Slatine spadaju u fragilna i veoma ugrožena staništa. Kuriozitet ovog slanog područja u okolini Niša je njegova fragmenta pojava van tipičnog raspostranjenja u Srbiji, koja su gotovo u potpunosti vezana za Vojvodinu u Srbiji.

Osnovno obeležje slatina je zaslanjeno ili halomorfno zemljište, koje karakteriše visoka koncentracija soli, pa su zbog toga ova područja u narodu poznata kao slatine. Slatine nastaju u uslovima suve i tople klime na mestima gde podzemne vode, posebno sa rastvorenim solima natrijum hlorida i natrijum sulfata, izbijaju na površinu.

Osnovna vrednost ovog područja je diverzitet flore i faune, zahvaljujući čemu je SP Lalinačka slatina izdvojena kao međunarodno značajno područje za očuvanje biodiverziteta u Srbiji. Na slatinama se nalaze dva međunarodno značajna područja za ptice, ali i za biljke.

Flora i fauna

Biljni svet

Slatinska područja kontinentalnih, centralnih delova Evrope i Balkanskog poluostrva spadaju u red značajnih, ali istovremeno veoma ugroženih tipova staništa. Specifična staništa slatina vezuju se za pojavu zaslanjenog, halomorfnog zemljišta, a odlikuje ih postojanje karakterističnog biljnog sveta koji je svojom pojavom i razvojem usko povezan sa njima. Biljni svet slatina se odlikuje prisustvom halofita, biljaka koje su za razliku od drugih biljnih vrsta dobro prilagođene na povećanu koncentraciju soli u zemljištu i u manjoj ili većoj meri vezane za pojavu halomorfnog tla. Često ih odlikuje neujednačeno, difuzno rasprostranjenje koje stoji u direktnoj vezi sa pojavom zaslanjenih površina, pa je njihova pojava ponekad izrazito lokalnog karaktera.

Floru Lalinačke slatine karakteriše prisustvo retkih vrsta u Srbiji kao što su Allium guttatum subsp. dalmaticum, Žbunasta kamforika(Camphorosma monspeliaca) i Stachys milanii, dok se na okolnim stepolikim staništima tog prostora javlja i reliktna vrsta Galatella villosa. Lalinačko slatinsko područje predstavlja značajan centar pojave halofita i semihalofita, gde osim vrste C. monspeliaca, treba pomenuti Crypsis aculeata, Cyperus pannonicus, Galatella cana, Juncus gerardii, Pholiurus pannonicus i Puccinellia distans. Šire područje slatine predstavlja i značajan centar rasprostranjenja stepskih vrsta, koje su karakteristične za termofilna travna staništa perifernog brdskog područja gde pored pomenute vrste G. villosa, kao karakteristične predstavnike iz te grupe biljaka srećemo Adonis vernalis, Agropyron cristatum, Asparagus officinalis, Comandra umbellata, Galatella linosyris, Hypericum elegans, Prunus tenella i Sternbergia colchiciflora.

Na zaštićenom prostoru utvđeno je prisustvo 238 vrsta svrstanih u 152 roda odnosno 47 familija, gde se izdvaja veći broj ugroženih taksona.

Životinjski svet

Na području Lalinačke slatine registrovano je 88 taksona insekata iz osam redova, od kojih je pet vrsta zaštićeno. Područje nastanjuje 9 vrsta vodozemaca i 8 vrsta gmizavaca, kao što su obični mrmoljak(Lissotriton vulgaris), strogo zaštićena vrsta.

Ritska sova (Asio flammeus) je jedna od ptica koja je strogo zaštićena, a koja obitava na području. Siva vetruška (Falco vespertinus), Vivak (Vanellus vanellus), Grlica (Streptopelia turtur) i Veliki trstenjak (Acrocephalus arundinaceus) su još neke vrste koje su zaštićene, a mogu se naći na ovom području.

26 vrsta sisara sa područja čini trećinu vrsta do sada registrovanih na teritoriji Srbije.

Vidi još

Spisak zaštićenih područja u Srbiji

Spisak zaštićenih vrsta ptica u Srbiji

Slatina

Galerija

Lalinačka slatina

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

Flora

• 
  Stachys milanii
• 
  Limonium gmelinii
• 
  Consolida regalis
• 
  Alium guttatum
• 
  Camphorosma monspeliaca

Fauna

• 
  Rusi svračak
• 
  Primorski vilenjak
• 
  Belouška
• 
  Emberiza calandra
• 
  Evropski jež
• 
  Zelembać
• 
  Eja livadarka (Circus pygargus)
• 
  Eja livadarka (Circus pygargus)
• 
  Eja livadarka (Circus pygargus)

Literatura

• Zlatković, Bojan; Ranđelović, Vladimir; Amidžić, Lidija (2005). Flora i vegetacija slatina centralne i južne Srbije i njihova valorizacija sa aspekta zaštite. Niš: Zavod za zaštitu prirode Srbije. 

Spoljašnje veze

• Zavod za zaštitu prirode Srbije
• Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Republike Srbije
• Registar zaštićenih dobara