Spomenik streljanim rodoljubima

Spomenik streljanim rodoljubima se nalazi u krugu Veterinarskog zavoda „Zemun”, u ulici Batajnički drum u Zemunu. Postavljen je 1968. na mestu zvanom Goveđi brod, na periferiji Zemuna u znak sećanja na desetoricu rodoljuba ubijenih na ovom mestu 11. novembra 1943. godine.[1]

Spomenik streljanim rodoljubima

Spomenik je pravougaonog oblika i na njemu se sa prednje strane nalazi crvena zvezda petokraka i natpis — Na ovome mestu 11. novembra 1943. streljani su od fašističkih okupatora učesnici i saradnici Narodnooslobodilačkog pokreta, a potom se nalaze imena i godine rođenja streljanih rodoljuba. Na spisku streljanih nalaze se sedmorica talaca iz Batajnice, dvojica iz Zemuna i jedan iz Surčina:

  1. Milivoj Ćirić (1924—1943), iz Zemuna, a rodom iz Sivca
  2. Radivoj Mihajlović (1921—1943), iz Batajnice. Po zanimanju službenik; sradnik NOP od 1941, a član SKOJ od 1942; uhapšen 1943. godine.[2]
  3. Branko Neštinac (1904—1943), iz Batajnice. Po zanimanju zemljoradnik; sradnik NOP od 1942, a od 1943. predsednika Mesnog Narodnooslobodilačkog odbora; uhapšen 1943. godine.[3]
  4. Dragi Bastaja (1912—1943), iz Batajnice. Po zanimanju mehaničar; kao saradnik NOP uhapšen 1943. godine.[4]
  5. Nikola Suknjarević (1919—1943), iz Batajnice. Rodom iz Golubinaca; po zanimanju službenik; kao istaknuti saradnik NOP primljen u članstvo KPJ i jula 1943. postavljen za sekretara partijske organizacije u Batajnici; uhapšen 1943. prilikom upada ustaša na partijski sastanak, koji se održavao u kući Milorada Mihajlovića.[5]
  6. Žarko Bokun (1908—1943), iz Batajnice. Po zanimanju železnički službenik; saradnik NOP od 1941. i aktivan učesnik ilegalnih akcija protiv okupatora; provodio ilegalce iz Beograda i Zemuna na oslobođenu teritoriju; oktobra 1943. uhapšen od ustaša u Zemunu.[6]
  7. Žarko Mihajlović (1923—1943), iz Batajnice. Po zanimanju zemljoradnik; saradnik NOP i član SKOJ od 1941; uhapšen 1943. godine.[7]
  8. Vladimir Obreški (1913—1943), iz Batajnice. Po zanimanju opštinski službenik; saradnik NOP postao 1942; uhapšen 1943. u Zemunu.[8]
  9. Ilija Pavlović (1894—1943), iz Surčina. Uhapšen 1943. kao saradnik NOP, jer su mu dvojica sinova Dušan i Ilija bili partizanski borci.[9]
  10. Žika Mesarović (1921—1943), iz Zemuna. Po zanimanju radnik; saradnik NOP od 1941; kasnije primljen u članstvo SKOJ i bio sekretar jednog Rejonskog komiteta; uhapšen 1943. godine.[10]

Streljanje desetorice talaca iz zemunskog zatvora izvrešeno je kao odmazda za ubistvo zloglasnog ustaškog natporučnika Martina Volfa, koga su 5. novembra 1943. ubili ilegalci Lazar Savatić Metalac i Ivan Radosavljević Pilot. Volf je bio lični prijatelj Ante Pavelića, koji se po svojim zlodelima pročuo širom Srema. Mnoge ljude, žene i decu iz Zemuna i okoline slao je u logore ili lično ubijao. U jesen 1943, neposredno pre likvidacije, Volf je na putu između Dobanovaca i Ugrinovaca uhvatio četvoricu mladića, za koje je pretpostavljao da su pošli u partizane. Posle zverskog mučenja, on ih je povešao o bandere pored puta. Nakon toga je u Batajnici, prilikom pljačke jedne kuće, ubio desetogodišnjeg dečaka. Ovi zločini su strahovito odjeknuli selima Zemunskog sreza i izazvali gnev naroda, pa je rukovodstvo Narodnooslobodilačkog pokreta u Zemunu donelo odluku da bude likvidiran.[11]

Nakon ubistva Volfa, Ministarstvo unutrašnjih poslova Glavnog ravnateljstva za javnu red i sigurnost iz Zagreba donelo je odluku o streljanju desetorice talaca. Iako je trebalo da određeni taoci budu streljani, ustaška policija ih je na obali Dunava ubila na svirep način — sekirama i ašovima. Nakon ubistva, taoci su sahranjeni u blizini mesta ubistva, a nakon rata njihovi posmrtni ostaci su preneti na Zemunsko groblje.[1]

Pored ovog spomen-obeležja, po trojici streljanih talaca — Žarku Bokunu, Žiki Mesaroviću i Nikoli Suknjareviću nose nazive tri ulice na teritoriji Opštine Zemun. Ulica Žarka Bokuna[12] i ulica Nikole Suknjarevića Prike[13] se nalaze su naselju Batajnica, a ulica Žike Mesarovića[14] u naselju Zemun polje.

Reference

uredi

Literatura

uredi
  • Batajnica u NOB 1941—1945. Batajnica: Savez udruženja Narodnooslobodilačkog rata Batajnice. 1962. 
  • Atanacković, Žarko (1962). Zemun i okolina u ratu i revoluciji. Beograd: „Nolit”. 
  • Livada, Đuro (1962). Romantične lozinke. Surčin: Opštinsli odbor SSSR Surčin. 
  • Zorkić, Ljiljana; Turudić, Miroslav (1984). Zemun — spomenici revolucije. Beograd: „Turistička štampa”. 
  • Pavlović, Dušan (1998). Znamenite ličnosti na ulicama Beograda. Beograd: Narodna knjiga.