Srpska pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Deču

Srpska pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Deču, mestu u opštini Pećinci, podignuta je 1831. godine, kao zaštićeno nepokretno kulturno dobro ima status spomenika kulture od velikog značaja.

Srpska pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Deču
Crkva Svetog Vaznesenja
Opšte informacije
MestoDeč
OpštinaPećinci
Vreme nastanka1831.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture

Izgled uredi

Crkva posvećena prazniku Vaznesenja Hristovog u Deču je jednobrodna građevina sa zvonikom. Poznati srpski drvorezbari Pavle Bošnjaković i Georgije Dević izradili su crkveni mobilijar 1834. godine. Sredinom 19. veka nedovoljno istraženi slikar Konstantin Pantelić, koji od četvrte do osme decenije stoleća radi po crkvama Banata i Srema, izveo je celivajuće i ikone za oltarsku pregradu.[1]

 
Naos i ikonostas

Hram u Deču odlikuju skladne proporcije i harmonično rešene fasade. Klasicistički duh se oseća kako u smenjivanju lezena i stepenasto uvučenih polja sa segmentno završenim prozorima, tako i u profilisanim vencima i frontonu nad centralnim delom pročelja, gde se nalazi i glavni ulaz u crkvu. Arhitektonska koncepcija ikonostasa takođe je u saglasju sa stilskim tendencijama prve polovine 19. veka. Višespratna konstrukcija bogato ukrašena biljnim ornamentima nosi preko trideset predstava pojedinačnih figura svetitelja i praznika, dveri sa nadverjima kao i Raspeće sa medaljonima Bogorodice i sv. Jovana. Pantelićev opus u Deču zaokružen je slikama rađenim za pevnice i dvadeset jednom celivajućom ikonom.

Vidi još uredi

Reference uredi

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.