Stari nadgrobni spomenici u Bogdanici

Stari nadgrobni spomenici u Bogdanici (Opština Gornji Milanovac) obuhvataju veliku grupu starih spomenika na seoskom groblju i nekoliko krajputaša. Očuvani epitafi čine dragocen izvor podataka za proučavanje geneze stanovništva ovog naselja.[1]

Stari nadgrobni spomenici u Bogdanici
Spomenici na seoskom groblju
Opšte informacije
MestoBogdanica
OpštinaOpština Gornji Milanovac
Država Srbija

Bogdanica

uredi

Selo Bogdanica nalazi se na krajnjem zapadnom delu opštine Gornji Milanovac. Atar sela prostire se padinama planine Maljen i dolinom reke Kamenice. Nalazi se na tromeđi opština Gornji Milanovac, Mionica i Požega i graniči sa atarima gornjomilanovačkih sela Gojna Gora i Družetići, mioničkom Planinicom i Gornjim Lajkovcem i požeškim selima Tometino Polje i Mršelji. Bogdanica je prostrano, slabo naseljeno selo razbijenog tipa, sa većim brojem zaselaka.[2] Pripada raseljenim srednjovekovnim selima, a sadašnje naselje formirano je doseljavanjem stanovništva iz Crne Gore i Starog Vlaha tokom 18. i početkom 19. veka.[3]

Seoska slava je Mali Spasovdan.[2]

Stari nadgrobni spomenici u Bogdanici

uredi

Seosko groblje

uredi

Seosko groblje[4] svedoči o demografskim prilikama u prošlosti i rodoslovnim stablima pojedinih familija.[5] Stari, ručno sečeni i klesani nadgrobni spomenici odlikuju se velikim varijetetom formi tipičnih za prostor Kablara, Gojne Gore, podgorine Maljena i Suvobora i sliv reke Kamenice.[6] Hronološki gledano, najstarija nadgrobna obeležja su u vidu grubo obrađenih komada sige. Slede omanji nadgrobni belezi sa urezima krsta; niski studenički mermerni krstovi i vertikalne ploče od sivog kamena sa lučnim završetkom i ornamentom karakterističnim za valjevski kraj.[6] Stubovi od peščara (sa ili bez karakteristične „kape” ) imaju bogatiju obradu: ureze natpisa i geometrijskih i floralnih ornamenata, a u nekoliko slučajeva i likovne prikaze pokojnika. Slede različite forme stubova sa piramidalnim završetkom i nadgrobnici od beličastog kablarskog peščara sa postoljima u koje su usađene vertikalne ploče nadvišene dekorativno obrađenim krstovima − rad majstora kamenorezaca Uroša Markovića i Radomira Ilića, nekoliko zanimljivih spomenika u vidu okresanog četinarskog stabla itd.

Krajputaši

uredi

U Bogdanici je evidentirano nekoliko krajputaša:

Krajputaš Janku Pavloviću nalazi se na međi sela Bogdanica i Tometino Polje, kraj puta koji ujedno predstavlja administrativnu granicu između dve opštine - gornjomilanovačke i požeške. Podignut je u spomen Janku Pavloviću iz Bogdanice koji je izgubio život u srpsko-bugarskom ratu 1885. godine.[1]

Krajputaši Milinkovićima nalaze se kraj puta koji čini granicu sela Bogdanica i Tometino Polje, u neposrednoj blizini krajputaša Janku Pavloviću. Dva su obeležja - spomenik u obliku stuba podignut je Sretenu Milinkoviću, dok je spomenik sa krstom dvojni − posvećen braći od stričeva Miljku M. Milinkoviću i Radenku L. Milinkoviću. Sva trojica Milinkovića izgubili su živote u oslobodilačkim ratovima Srbije – Sreten 1887, Miljko 1913, a Radenko 1915. godine.[1]

Krajputaš Vojinu Petkoviću nalazi se u dolini rečice Tinje. Spomenik obeležava mesto na kome je zastala pogrebna povorka sa telom Vojina Petkovića, da mu se „kosti odmore” na putu ka večnoj kući. Figura konjanika u narodnoj nošnji ozbiljnog lika i odmerenog držanja prikazuje Vojina Petkovića, ovdašnjeg žitelja koji je iznenada preminuo 1896. godine u 35. godini.[1]

Reference

uredi
  1. ^ a b v g Savović, Saša (2009). Srce u kamenu: krajputaši i usamljeni nadgrobnici rudničko-takovskog kraja. Beograd: Službeni glasnik. ISBN 978-86-519-0181-5. 
  2. ^ a b Vučićević, dr Slobodan (2016). Gornji Milanovac i njegova sela. Beograd: Kulturno-prosvetna zajednica Srbije. ISBN 978-86-7596-190-1. 
  3. ^ Stamenković, Srboljub Đ., ur. (2001). Geografska enciklopedija naselja Srbije, Knj. 1, A-Đ. Beograd: Geografski fakultet : Agena : Stručna knjiga. ISBN 86-82657-13-9. 
  4. ^ Dudić, Nikola (1995). Stara groblja i nadgrobni belezi u Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Prosveta. ISBN 978-86-80879-07-9. 
  5. ^ Filipović, Milenko S. (2010). Takovo: naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik. ISBN 978-86-519-0668-1. 
  6. ^ a b Nikolić, Radojko (1998). Kamenopisci narodnog obraza : kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: Litopapir. 

Literatura

uredi
  • Radičević, Branko V. (1961). Plava linija života : srpski seoski spomenici i krajputaši. Beograd: Savremena škola. 
  • Dudić, Nikola (1995). Stara groblja i nadgrobni belezi u Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Prosveta. ISBN 978-86-80879-07-9. 
  • Nikolić, Radojko (1998). Kamenopisci narodnog obraza : kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: Litopapir. 
  • Stamenković, Srboljub Đ., ur. (2001). Geografska enciklopedija naselja Srbije, Knj. 1, A-Đ. Beograd: Geografski fakultet : Agena : Stručna knjiga. ISBN 86-82657-13-9. 
  • Stolić, Ana (2007). Državni popis 1862/63. godine: Opština Gornji Milanovac. Gornji Milanovac: Muzej rudničko-takovskog kraja. str. 193. ISBN 978-86-82877-03-5. 
  • Savović, Saša (2009). Srce u kamenu: krajputaši i usamljeni nadgrobnici rudničko-takovskog kraja. Beograd: Službeni glasnik. ISBN 978-86-519-0181-5. 
  • Krstanović, Božidar; Radonjić Živkov, Estela; Kesić-Ristić, Sanja (2012). Narodno graditeljstvo opštine Gornji Milanovac. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd. ISBN 978-86-6299-006-8. 
  • Vučićević, Dr Slobodan (2016). Gornji Milanovac i njegova sela. Beograd: Kulturno-prosvetna zajednica Srbije. ISBN 978-86-7596-190-1. 
  • Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka : o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (PDF) (2. dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2. 
  • Savović, Saša (2019). Krst u dubu : zapisi, zakrštena stabla rudničko-takovskog kraja. Gornji Milanovac: Muzej rudničko−takovskog kraja. ISBN 978-86-82877-77-6. 
  • Petković, Vojin (2019). Život o sebe : memoarski zapisi Vojina Petkovića. Čačak: Štamparija Bajić. ISBN 978-86-88109-90-1. 

Spoljašnje veze

uredi