Stari nadgrobni spomenici u Dragolju

Stari nadgrobni spomenici u Dragolju (Opština Gornji Milanovac) čine veliku spomeničku grupu važnu za proučavanje geneze stanovništva sela.

Stari nadgrobni spomenici u Dragolju
Seosko groblje u Dragolju.
Opšte informacije
MestoDragolj
OpštinaOpština Gornji Milanovac
Država Srbija

Dragolj uredi

Selo Dragolj nalazi se na krajnjem severu opštine Gornji Milanovac, u središtu Kačera. Graniči se sa selima Trudelj, Bosuta, Jelovik i Živkovci. Selo je razbijenog je tipa i ima šest zaselaka: Rakovac, Selište, Ravanište, Pod Perišinim brdom, Seoski atar i Podgorje. Ovuda prolazi Državni put II reda Rudnik-Belanovica.[1]

Stanovništvo sela delom potiče iz starine. Naseljevanje je vršeno krajem 18. i početkom 19. veka iz Bosne i Hercegovine, Starog Vlaha, okoline Užica i iz rudničkih sela. U turskim popisima iz 1525, 1528. i 1536. godine selo se pominje kao Pretorina.[2] Seoska slava je Mali Spasovdan.[1]

Najpoznatija ličnost Dragolja svakako je vojvoda Prvog i Drugog srpskog ustanka Arsenije Loma.

Groblje uredi

Veliko seosko groblje podjednako je udaljeno od zaseoka Selište, Rakovac, Podgorje i Ravanište. U selu postoji još desetak grobnih mesta i manjih porodičnih grobalja osnovanih u 20. veku.[2]

Stari nadgrobni spomenici uredi

Na dragoljskom groblju zastupljeni su svi tipovi grobnih obeležja karakterističnih za rudnički kraj, među kojima dominiraju masivni kameni krstovi ugrađeni u nadglavlja nadgrobnih ploča.[3]

Krajputaši uredi

Na visoravni Ravanište, sa desne strane puta prema Belanovici, nalazi se grupa od devet krajputaša podignutih u znak sećanja na vojnike pale u Javorskom i Prvom svetskom ratu. Svi osim prvog, posvećenog Radovanu Miloševiću „koji umre u Kruševcu na vedžbanju 1891”[4] potpuno su zarasli u gustu vegetaciju i prepušteni neumitnom propadanju.

U centru sela nalazi se krajputaš Radivoju Živanoviću, vojniku palom u kratkom Srpsko-bugarskom ratu, a na putu prema Ravaništu usamljeni nadgrobnik „Jaćimu Petroviću koji pogibe od dušmanske ruke 1804”.[4]

Reference uredi

  1. ^ a b Vučićević, Dr Slobodan (2016). Gornji Milanovac i njegova sela. Beograd: Kulturno-prosvetna zajednica Srbije. ISBN 978-86-7596-190-1. 
  2. ^ a b Perkić, Miodrag (2004). Dragolj selo u Kačeru. Beograd: Kulturno prosvetna zajednica Srbij. ISBN 978-86-7596-041-6. 
  3. ^ Nikolić, Radojko (1998). Kamenoresci narodnog obraza: kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: „Litopapir”. 
  4. ^ a b Savović, Saša (2009). Srce u kamenu : krajputaši i usamljeni nadgrobnici rudničko-takovskog kraja. Beograd: Službeni glasnik. ISBN 978-86-519-0181-5. 

Literatura uredi

  • Dudić, Nikola (1995). Stara groblja i nadgrobni belezi u Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Prosveta. ISBN 978-86-80879-07-9. 
  • Nikolić, Radojko (1998). Kamenopisci narodnog obraza : kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: Litopapir. 
  • Perkić, Miodrag (2004). Dragolj selo u Kačeru. Beograd: Kulturno prosvetna zajednica Srbij. ISBN 978-86-7596-041-6. 
  • Savović, Saša (2009). Srce u kamenu : krajputaši i usamljeni nadgrobnici rudničko-takovskog kraja. Beograd: Službeni glasnik. ISBN 978-86-519-0181-5. 
  • Rakić, Miloje T; Pavlović, Jeremija M (2010). Kačer : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Sanu: Službeni glasnik : SANU. ISBN 978-86-519-0754-1. 
  • Krstanović, Božidar; Radonjić Živkov, Estela; Kesić-Ristić, Sanja (2012). Narodno graditeljstvo opštine Gornji Milanovac. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd. ISBN 978-86-6299-006-8. 
  • Vučićević, Dr Slobodan (2016). Gornji Milanovac i njegova sela. Beograd: Kulturno-prosvetna zajednica Srbije. ISBN 978-86-7596-190-1. 
  • Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka : o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (2, dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2. 

Spoljašnje veze uredi