Scenariji emisije gasova staklene bašte

U okviru IPCC Radne gurpe 1 (Intergovermental Panel on Climate Change - IPCC), oformljen je tim čiji je zadatak formulisanje scenarija budućih koncentracija gasova staklene bašte. Ovo je veoma važan korak u izradi klimatskh projekcija za budućnost jer je upravo razlika u koncentraciji gasova staklene bašte ono što uzrokuje promenu klime.

Predviđene promene srednje globalne temperature vazduha po IPCC scenarijima do kraja 21. veka

Međuvladin panel za klimatske promene uredi

 
Osmotrene i predviđene koncentracije SO2

Svetska meteorološka organizacija (SMO) i Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) su 1988. godine u Ženevi oformili Međuvladin panel za klimatske promene (Intergovermental Panel on Climate Change - IPCC). U njegovom radu učestvuju sve zemlje članice SMO i Ujedinjenih nacija (UN), njih 195, kao i preko 2.500 naučnika i stručnjaka iz različitih naučnih oblasti. Osnovni zadatak IPCC-a je sinteza i ocena naučnih, tehnoloških i socio-ekonomskih saznanja širom sveta o klimatskim promenama koje su posledica ljudske aktivnosti, potencijalnim posledicama i mogućim načinima za adaptaciju i ublažavanje tih posledica. Ovi zaključci se objavljuju u izveštajima koji su dostupni javnosti na svakih nekoliko godina. Do sada su objavljena pet izveštaja (1990, 1995, 2001, 2007. i 2014. godine).[1] U decembru 2007, IPCC i Al Gor (bivši američki potpredsednik) su dobili Nobelovu nagradu za mir “za napor koji su uložili težeći da prikupe na jednom mestu i šire saznanja o klimatskim promenama koje izaziva čovek, kao i temelj koji su položili za buduće mere potrebne za suprostavljanje takvim promenama”[2].

U okviru IPCC-ja postoje četiri Radne grupe sa različitim zadacima:

  • Ocena naučnih aspekata klimatskog sistema i klimatskih promena (osmotrene promene koncentracije gasova staklene bašte, osmotrene promene temperature, padavaina, glečera, okeana i nivoa mora, paleoklimatska istraživanja, klimatski modeli, klimatske projekcije, uzroci klimatskih promena)
  • Ocena uticaja klimatskih promena, osetljivosti društveno-ekonomskih i prirodnih sistema i mogućnosti njihove adaptacije
  • Ocena mogućnosti ublažavanja posledica klimatskih promena smanjenjm emisije gasova staklene bašte i mogućim načinima za njihovo uklanjanje iz atmosfere.

Scenariji emisije gasova staklene bašte uredi

 
Predviđene emisije nekih gasova staklene baste po IPCC scenarijima do kraja 21. veka

Nažalost, ne postoji pouzdan način da se precizno predvidi klimatske promene u toku narednih 100 godina. Zato se umesto toga konstruišu scenarija emisije gasova staklene bašte koja daju veliki opseg mogućih vrednosti njihovih koncetracija.

Proces formulisanja ovih scenarija je veoma komplikovan i dugotrajan. On obuhvata pre svega pregled litererature, a zatim niz različitih procedura i tehnika za predviđanje društvenih, socijalnih, ekonomskih, političkih i tehnoloških faktora koji utiču na emisiju gasova staklene bašte (npr. veličina populacije, nivo industrijalizacije, brzina razvoja nerazvijenih i zemalja u razvoju, stepen globalizacije, razvoj ekološke svesti društva, stepen prelaska na čiste izvore energije, itd.). Svaki scenario oslikava sliku sveta kakav bi on mogao da bude tokom narednog veka, što se zatim pretvara u kvantitativnu procenu koncentrasije gasova staklene bašte u toku sledećih 100 godina.[3].

U Trećem IPCC izveštaju, formirane su četiri grupe scenarija, od kojih svaka opisuje jedan mogući svet tokom 21. veka. Scenariji su nazvani A1, A2, B1 i B2, pri čemu scenariji iz A grupe se oslanjaju u manjoj ili većoj meri na trošenje fosilnih goriva, dok se oni iz B grupe okreću ekološkim izvorima energije i boljem iskorišćavanju prirodnih resursa. Scenariji iz grupe 1 podrazumevaju globalno povezano društvo i ekonomiju, dok su oni iz grupe 2 više okrenuti regionalnom razvoju.

 
Predviđene koncentracije CO2 po IPCC scenarijima do kraja 21. veka

Scenario A1 uredi

Predstavlja svet koje je globalizovan, sa liberalizovanim tržištem i uspešnim ekonomskim razvojem. Razlika između bogatih i siromašnih zemalja do kraja 21. veka skoro u potpunosti nestaje. Društvo je internacionalno, a razmena ideja i tehnologija intenzivna. Stepen štednje i posvećenosti obrazovanju je veoma visok, kao i investicije i inovacije u obrazovanju i tehnologiji i razvoj institucija na lokalnom i internacionalnom nivou.

Scenario A2 uredi

Pokazuje svet koji je podeljen na nekoliko ekonomskih regiona. Razlika između indurstijalizovanih i zemalja u razvoju se ne smanjuje, a protok trgovine, razvoj ekonomije i tehnološki napredak su značajno sporiji nego u prethodnom scenariju.

Scenario B1 uredi

Predviđa svet sa visokim nivoom ekološke i socijalne svesti. Vlade, biznismeni, mediji i javnost obraćaju više pažnje na održivi razvoj, a tehnološke promene u svemu tome imaju veoma važnu ulogu. Nivo ekonomske aktivnosti je veoma visok, što pospešuje internacionalizaciju društva i smanjuje razliku između razvijenih i zemalja u razvoju.

Scenario B2 uredi

Oslikava svet u kome se najviše pažnje poklanja ekonomskom razvoju i socijalnoj jednakosti ljudi na regionalnim i lokalnim nivoima. I u ovom slučaju je ekološka svest veoma važna i očuvanju prirodnih resursa, ali na regionalnom nivou.

Reference uredi

  1. ^ RHMZ - Republički Hidrometeorološki zavod Srbije, Kneza Višeslava 66, Beograd
  2. ^ http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7041082.stm Pristupljeno 18. Maja 2016.
  3. ^ Gor A. (2008): “Neprijatna istina: planetarna opasnost od globalnog zagrevanja i šta mi možemo da učinimo u vezi sa tim”, Klub plus, Beograd.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi