Toma Bakač-Erdedi

Grof Toma Bakač-Erdedi (?, 1558. – Krapina, 17. januara 1624), mađarski plemić, ban kraljevina Hrvatske i Slavonije od 1584. do 1595. i od 1608. do 1614. Član je čuvene mađarske plemićke porodice Erdedi, koja se već ranije preselila u Slavoniju.[1]

Toma Bakač-Erdedi
Nadgrobna ploča Tome Bakač-Erdedija u zagrebačkoj katedrali
Lični podaci
Datum rođenja1558.
Datum smrti17. januar 1624.(1624-01-17) (65/66 god.)
Mesto smrtiKrapina,
PrethodnikKrsto Ungand
NaslednikGašpar Stankovački

Biografija uredi

Početkom 1584. godine, 26-godišnji grof Toma II Erdedi, sin Petra II Erdedija, mađarskog plemića i bana Hrvatske od godine 1556. do 1567, imenovan je i sam banom Hrvatske.[1]

Prvi ratni uspesi uredi

Odmah na početku svog mandata 26. oktobra godine 1584, ban Erdedi i general Karlovačke krajine Josip Jošt Turn su kod Slunja sa samo 2.030 ratnika (1.330 konjanika i 700 pešaka) iznenadili i strahovito razbili 9.000 Turaka (8.400 konjanika i 600 pešaka).[1] U pobedi u dolini Močila kod Slunja poginulo je oko 2.000 do 4.000 Turaka i samo nekoliko hrišćanskih ratnika. U borbi u kojoj je oslobođeno nekoliko hiljada zarobljenika i osvojeno mnogo ratnog plena, posebno su se proslavili ban Erdedi, grof Turn i Purgštaler. Iste godine zauzeo je i spalio Kostajnicu.

Ban Erdedi nastavlja sa nizom važnih pobeda, pa je sa malim brojem ratnika (500 konjanika i 500 pešaka) 6. decembra godine 1586. razbio Ali-begovu vojsku (3.000 konjanika i 500 pešaka) kod Ivanić Grada.[1] Kad je god. 1587. među močvarama kod Kacsorlaka i Juraj Zrinski sa svojim ratnicima teško porazio i pobio oko 2.000 Turaka, prestale su na neko vreme turske navale na Hrvatsku i Kranjsku. Tom prilikom je Juraj Zrinski zarobio oko 1.000 Turaka i oko 1.100 konja.

Događaji oko Siska uredi

12. avgusta godine 1591. ban Erdedi je oslobodio grad Moslavinu, što je razbesnelo bosanskog beglerbega Hasan-pašu Predojevića. Međutim, godine 1592. u bici kod Bresta, blizu današnje Petrinje hrišćanska vojska je doživela težak poraz, a sam ban Toma Erdedi je potamnio svoju slavu neslavnim bekstvom.[1] Ipak već iduće godine u leto 1593. Hasan-paša je sa svojih 15.000 vojnika opet navalio na grad Sisak, a Erdedi je odmah skupio 2.400 svojih ratnika. Nakon što su im se pridružili karlovački general Andrija Aueršperg i vojvoda Rupreht Egenberg sa lakom konjicom, strelcima i husarima, hrišćanska vojska je imala oko 5.000 vojnika. I dok su se neki vojskovođe dvoumili da li treba navaliti na nekoliko puta brojčano jače Turke, Erdedi i Aueršperg su odlučno zagovarali napad.

U bici kod Siska hrišćanska vojska je predvođena banom Erdedijem strahovito razbila tursku vojsku, koja je što u boju što u reci Kupi izgubila oko 10.000 vojnika, a sam Hasan-paša se sa 12 najistaknutijih turskih vođa pri begu utopio u reci Kupi. Velika pobeda godine 1593. kod Siska koja je bila prekretnica u ratu sa Turcima, razglašena je po celoj Evropi. Papa Kliment VIII pohvalio je pobednike posebnim pismom, a španski kralj Filip II je odlikovao bana Erdedija imenujući ga vitezom reda „sv. Spasitelja“.

Posle bitke kod Siska uredi

Posle bitke kod Siska pobedio je i u bici kod Petrinje, pa je taj grad oslobodio 1594. 15. maja 1595. godine zahvalio se na banskoj časti. Na Saboru 1600. izabran je za kapetana kraljevstva, a 1607. postao je naslednim varaždinskim županom. U periodu 16081614. ponovo je bio ban.[1]


Sahranjen je u zagrebačkoj katedrali.


ban Hrvatske
(1584 — 1595)
ban Hrvatske
(1608 — 1614)

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 2), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1971), str.613-614