Trg republike (Beograd)

трг у Београду
44° 48′ 59.2″ N 20° 27′ 36.4″ E / 44.816444° S; 20.460111° I / 44.816444; 20.460111
Trg
REPUBLIKE
Opština Stari grad (Beograd)
Početak Francuska ul. i Vasina ul. i Čika Ljubina ul.
Kraj Knez-Mihailova ul. i Kolarčeva ul. i Makedonska ul.
Dužina 120 m
Širina 100 m
Stvorena krajem 19. veka
Nazvana 1866.
Stari nazivi Pozorišni trg

Trg republike je centralni gradski trg u Beogradu, Srbija. Nalazi se u opštini Stari grad i obuhvata prostor između „Gradske kafane“, bioskopa „Jadran“, Narodnog pozorišta i Doma Vojske Srbije.[1] Stari naziv trga bio je Pozorišni trg.

Spomenik knezu Mihailu

Istorija uredi

Sadašnji trg formiran je posle rušenja Stambol-kapije (1866) i podizanja zgrade Narodnog pozorišta (1869). Stambol-kapija, koju su sagradili Austrijanci početkom 18. veka, nalazila se između (tada još neizgrađenih) spomenika knezu Mihailu i Narodnog pozorišta. To je bila najveća i najlepša kapija u vreme dok je grad bio opasan šancem. Kroz nju je vodio put za Carigrad (Istanbul), po kome je i dobila ovaj naziv. U narodu je Stambol-kapija ostala zapamćena po tome što su Turci na prostoru ispred nje vršili egzekuciju „sirotinje raje“ nabijanjem na kolac.[2] Prilikom zauzimanja Beograda (1806) pred ovom kapijom smrtno je ranjen Vasa Čarapić, poznati vojskovođa iz Prvog srpskog ustanka. U spomen na ovaj događaj ulica u blizini ovog mesta dobila je njegovo ime,[3] a podignut je i spomenik.[4]

Posle uspostavljanja srpske vlasti i rušenja Stambol-kapije, prostor današnjeg Trga republike dugo je ostao neizgrađen. Narodno pozorište stajalo je više od 30 godina kao jedina velika zgrada. Kada je 6/18. decembra 1882.[5] podignut spomenik knezu Mihailu,[6] počelo je postepeno urbano formiranje ovog trga. Na mestu današnjeg Narodnog muzeja bila je podignuta dugačka prizemna zgrada u kojoj se, između ostalog, nalazila poznata kafana „Dardaneli“, stecište umetničkog sveta. Zgrada je srušena da bi se na njenom mestu 1903. podigla Uprava fondova (sadašnja zgrada Narodnog muzeja). U malom parku pored Narodnog pozorišta, sve do Drugog svetskog rata, nalazili su se poznata kafana i bioskop „Kolarac“ (zgrada je bila vlasništvo trgovca i dobrotvora Ilije Milosavljevića Kolarca, odn. zemljište između Poenkareove, Kneževog spomenika, Pozorišne i kneza Pavla ulice bilo je vlasništvo Kolarčeve zadužbine[7]). Palata "Riunione", u kojoj se nalazi bioskop „Jadran“, sagrađena je 1930. godine. Beogradska opština je 1938. usvojila "konačnu regulaciju" trga.[8]

Na prostoru današnjeg Doma štampe, sve do Drugog svetskog rata, stajale su stare prizemne i jednospratne zgrade sa trgovačkim radnjama. Većina ovih zgrada porušena je prilikom nemačkog bombardovanja 6. aprila 1941. godine. Posle Drugog svetskog rata uklonjene su tramvajske šine (između dva rata ovde je bila tramvajska okretnica) i premešten skver na kojem su kratko vreme posle oslobođenja bili grobnica i spomenik borcima Crvene armije palim u borbi za oslobođenje Beograda 1944.[9] (njihovi posmrtni ostaci preneseni su na Groblje oslobodilaca Beograda). Kasnije je podignuta i najveća zgrada na ovom trgu, Dom štampe, u kojoj se nalaze Kulturni centar Beograda sa dve galerije (Likovna i „Artget“), Međunarodni pres-centar, knjižara „Stubovi kulture“, „Gradska kafana“ i dr.

Jedna od najvećih zgrada na Trgu je Palata Reuniona iz 1931. godine.

Saobraćaj uredi

Do Trga republike se gradskim prevozom koje obezbeđuje GSP Beograd može stići

i noćnim linijama

Galerija uredi

Reference uredi

Literatura uredi

  • Milan Leko, Beogradske ulice i trgovi : 1872-2006, Beograd : Zavod za udžbenike, 2006.

Spoljašnje veze uredi