Treći argument je nagrađivani i međunarodno objavljivani grafički roman nastao po motivima književnosti Milorada Pavića. Scenario je napisao Zoran Stefanović, a strip naslikao Zoran Tucić.

Prednja korica francuskog izdanja Trećeg argumenta (Le Troisième Argument, 2016), ilustrator: Zoran Tucić

Premijerno je objavljen 1995. na srpskom, a objavljivan je u Sjedinjenim Američkim Državama i u Zapadnoj Evropi.[1]

Po rečima Vase Pavkovića u pitanju je „Najbolja adaptacija književnosti u istoriji srpskog stripa.“

O projektu uredi

Po mišljenju kritičara Treći argument je enigmatičan i mistički strip, neobičan čak i u svetskim okvirima. Nastao je po pričama srpskog kandidata za Nobelovu nagradu, „prvog pisca 21. veka“, Milorada Pavića (1929–2009). Tri priče čine celinu koja razmatra „evropsko pitanje“ sa istorijskog, antropološkog, psihološkog, mističkog i političkog stanovišta — predrasude, traume i mitove. Ljubavna romansa krije priču o materiji, istorijski događaji kriju provaliju vremena, a treći argument je onaj presudan za sudbinu ne samo Evrope, već i čoveka i civilizacije…

Strip je od 1995. postizao uspehe kod publike i kritike u Jugoistočnoj Evropi (Jugoslavija, Kipar) gde je osvojio sve glavne nacionalne nagrade. Zatim je predstavljan planetarnoj publici preko Sjedinjenih Američkih Država i magazina Hevi Metal (1998–2000, prosečno oko 100.000 prodatih primeraka), u Francuskoj (2016)[2]  · [3]), a uskoro ponovo i u Srbiji („Komiko”, Novi Sad) i drugim zemljama.

Strip su uradili likovni umetnik Zoran Tucić i scenarista Zoran Stefanović po motivima književnosti Milorada Pavića: pričama „Vedžvudov pribor za čaj“, „Konji svetog Marka ili Roman o Troji“ i „Treći argument“, i pesmama „Partija šaha sa meksičkim figurama“ i „Roman o Troji“

Učestvovali su i kostimograf Jasmina Ignjatović (damski kostimi u prvoj priči); slikar i skulptor Jasna Nikolić (figurice–koncepti) i umetnički fotograf Milinko Stefanović. Grafički dizajner novog izdanja je Rade Tovladijac.

U postmodernom maniru, kasniji Pavićev roman Kutija za pisanje iz 1999, zasnovan na priči „Vedžvudov pribor za čaj” direktno uvodi strip Treći argument u svoju radnju.[4]

Kritički odziv uredi

  • „Istinski vizuelno briljantna grafička novela.“ — Arči Gudvin, SAD[5]
  • „U pravim slikarima Đorđu Miloviću, Željku Paheku i Zoranu Tuciću imamo savremene stvaraoce od istinski međunarodnog značaja.“ — Pol Gravet, VB[6]
  • „Autori su na najprecizniji način pogodili duh, esenciju onog oniričkog, upletenog pa raspletenog stila, koji je tolike čitaoce privukao Pavićevoj prozi. (…) Civilizacija Vizantije je sveprisutna u Trećem argumentu, i to mu služi na čast.“ — Pavle Zelić
  • „Najbolja adaptacija književnosti u istoriji srpskog stripa.“ — Vasa Pavković
  • „Rađene po receptu tri boje — bela, crvena i plava, priče same nude tumačenja svog spektra, koja se za razliku od krilatice prosvećene, racionalne evropske misli o 'slobodi, jednakosti i bratstvu', svode na stalne balkanske kategorije budućnosti, sadašnjosti i prošlosti.“ — Jelena Tasić
  • „Vedžvudov pribor za čaj je mitološko traganje za smislom, ispričano bogatim likovnim jezikom i strogim pripovedačkim saspensom. Simulacija nadilazi stvarnost i u potpunosti je sabija u dekorativni simbolizam. Ovakvo unutrašnje isijavanje videh jedino još kod Kurosave, u Dodeskadenu i Snovima.“ — Slobodan Škerović[7] · [8]
  • „Dolazi do prekida programa, a bujica oduševljenja počinje da kulja iz vas. Ove priče prestaju, a iza sebe ostavljaju bezbroj pitanja bez odgovora. Kakav je to svet u kojem živimo?“ — Aleksandar Mićić
  • „U pitanju je zreo, valjan rad koji predstavlja dva talentovana autora za koje sama suština strip medija nije tajna.“ — Ilija Bakić
  • „Detalji misterije ovog zanimljivog poduhvata čekaju na svakog od čitalaca da ih otkriva sam, jednog po jednog, poput neke igre na ploči za koju je potrebno baciti kocku sa određenim brojem da bi se do nekog mesta došlo.“ — Marko Fančović
  • „Hladnoća boja u skladu je sa eteričnošću likova, koji su više simboli, sa ritmom proznog predloška.“ — Aleksandar Žikić
  • „Sve čini celinu koja razmatra 'Balkansko pitanje' i odnos regije sa Evropom, što sa istorijskog, antropološkog, psihološkog, mističkog i političkog stanovišta, naravno kroz suptilno i delikatno uobličene metafore, što kroz predrasude, mitove, traume, konkretna iskustva… — Slobodan Ivkov
  • „Osećajni strip 'Vedžvudov pribor za čaj' dvojca Tucić i Stefanović privlači bojama i tehnikom izvođenja. Lako je utonuti u tu divnu priču (…) Tečno pripovedanje nas vodi kroz nove peripetije neverovatne ljubavi, opisujući naredne pokušaje i muški prihvatane poraze — kao i zaista iznenadnu poentu, koja otkriva sasvim drugu stranu priče. Kada bi ovakvi stripovi barem mogli da nastanu i u Poljskoj…“ — Artur Dlugoš, Poljska[9]

Reference uredi

  1. ^ „Treći argument“ Zorana Tucića, Milorada Pavića i Zorana Stefanovića (informacija) „Treći argument“ Zorana Tucića, Milorada Pavića i Zorana Stefanovića (informacija), Biblioteka Milorada Pavića, Projekat Rastko, 19. avgust 2016.
  2. ^ (jezik: francuski) Le Troisième Argument Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. avgust 2016), YIL Editions, 2016
  3. ^ (jezik: francuski)« Le Troisième Argument » de Zoran Tucić , Milorad Pavić et Zoran Stefanović (info), Projet Rastko — France, 2016. (proširena informacija na francuskom)
  4. ^ „Fiočica sadrži jedan rukopis uvijen u trubu i umetnut u list istrgnut iz nekog stripa. Strip prikazuje bika iz čijih čeljusti curi pena. Na njegovim leđima jašu mladić i devojka okrenuti jedno drugom. Strip je na engleskom i nosi naslov Third argument.“ — Milorad Pavić (Kutija za pisanje, roman, 1999)
  5. ^ Stripmania, Beograd, 1996
  6. ^ (jezik: engleski) Gravett, Paul. „Comics Culture in Yugoslavia: World-Class Innovators & Remarkable Visionaries“, 2011.
  7. ^ U: Stripovi koje smo voleli: izbor stripova i stvaralaca sa prostora bivše Jugoslavije u XX veku (2011), autori: Živojin Tamburić, Zdravko Zupan i Zoran Stefanović, sa predgovorom Pola Graveta
  8. ^ (jezik: engleski) Škerović, Slobodan. "Trilogija Treći argument", Projekat Rastko, 16. jul 2016.
  9. ^ (jezik: poljski) "Nastrojowy komiks 'The Wedgwood Tea-Set' dwójki Tunic /sic/ i Stefanovic wciąga barwami i techniką wykonania. Łatwo zatonąć w tej pięknej opowieści, po raz drugi w tym numerze HM alegorycznej. Płynna narracja przeprowadza nas przez kolejne perypetie niezwykłej miłości, opisując kolejno podejmowane próby i mężnie znoszone fiaska - no i wreszcie prawdziwie zaskakująca pointa, odkrywająca drugie, właściwe dno opowieści. Oby takie właśnie komiksy powstały w Polsce..." — Artur Dlugosz, "Po prostu Heavy Metal: edycja specjalna, jesień 2000" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. avgust 2016) Esensja, Poland, 2000.

Spoljašnje veze uredi