Trlabuć (alb. Tërllabuqi) je naselje u opštini Vučitrn na Kosovu i Metohiji. Selo je nakon 1999. godine poznato i kao Bučaj (alb. Buçaj). Prema popisu stanovništva na Kosovu 2011. godine, selo je imalo 125 stanovnika, Albanci u ovom mestu čine većinu.[1]

Trlabuć
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovskomitrovački
OpštinaVučitrn
Stanovništvo
 — 2011.Pad 125[1]
Geografske karakteristike
Koordinate42° 44′ 30″ S; 21° 02′ 04″ I / 42.7417° S; 21.0344° I / 42.7417; 21.0344
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina689 m
Trlabuć na karti Srbije
Trlabuć
Trlabuć
Trlabuć na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj42000
Pozivni broj+383 (0)028
Registarska oznaka02

Geografija uredi

Trlabuć je planinsko selo razbijenog tipa, sa listopadnom šumom, livadama i pašnjacima, te je pogodno za stočarstvo. Zemljište je brdovito, oranice su manje plodne, ali ipak uspevaju sve žitarice i voće. Selo je smešteno na padinama ogranaka Kopaonika, u gornjem delu doline Krive reke i Kiselog potoka i udaljeno je oko 7 km severoistočno od Vučitrna. Selo se deli u tri mahale čiji su nazivi po rodovima koji u njima žive. Kuće u mahalama su zbijene. Udaljenja između mahala su 200-300 m.

Istorija uredi

Selo se prvi put pominje u pomeniku manastira Deviča 1789. da su Srbi darodavci manastira iz sela pod današnjim imenom. Sadašnji naziv Popova glavica (Poglavica) ukazuje da je nekada postojala crkva srpskog stanovništva u ovom selu. U selu su i sada sačuvani nazivi Arsina pojata (Konaku Arses), Kriva reka i Kiseli potok. Albanci su se doselili u ovo selo u 18. veku, ali su njihovi preci zatekli Srbe u selu kao čifčije u nekog bega iz Vučitrna. Od njega, su, kažu, njihovi preci kupili čitluk, a Srbe raselili.[2]

Tokom kolonizacije posle Prvog svetskog rata u ovo selo doselio se jedan naseljenik na dobijenu zemlju po imenu Blagoje Elek, koji je 1941, sa 5 članova porodice prešao u Srbiju, po završetku Drugog svetskog rata odselio se u Zvečan i više se nikad nije vratio na svoje imanje.

Poreklo stanovništva po rodovima uredi

Podaci iz 1938:[3][a]

  • Osmanović (alb. Osmani) (5 kuća.), Alijović (alb. Aliu) (11 kuća.) i Zeneljović (alb. Zenelji) (8 kuća.), svi od fisa Beriša. Doselili se svi u isto vreme, oko 1800, iz Skadarske Malesije. Prvi rod sa ostalim nije u srodstvu, dok su druga dva roda međusobno bliži rođaci.
  • Vidušić (alb. Vidushë) (1 kuća.), od fisa Šalje. Preseljen oko 1895. iz Vidušića (Kopaonička Šalja).

Demografija uredi

Populacija (ist.): Trlabuć
Godina1948195319611971198119912011
Stanovništvo244261310301266304125
Evolucija stanovništva

Napomene uredi

  1. ^ Atanasije Urošević je prezimena albanskih porodica zapisivao u srpskom obliku

Reference uredi

  1. ^ a b Etnički sastav stanovništva na Kosovu i Metohiji iz 2011. godine (jezik: engleski)
  2. ^ „Zadužbine Kosova, (spomenici srpskog naroda)”. Prizren : Eparhija raško-prizrenska ; Beograd : Bogoslovski fakultet u Beogradu, 1987. 
  3. ^ Urošević 1965, str. 301.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi