Tutnjevac (Ugljevik)

Tutnjevac je naseljeno mjesto u opštini Ugljevik, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 1492 stanovnika.

Tutnjevac
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaUgljevik
Stanovništvo
 — 2013.1492
Geografske karakteristike
Koordinate44° 43′ 17″ S; 18° 56′ 31″ I / 44.721510° S; 18.941888° I / 44.721510; 18.941888
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Površina16,61 km2
Tutnjevac na karti Bosne i Hercegovine
Tutnjevac
Tutnjevac
Tutnjevac na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj76330
Pozivni broj055 ( 799 )

Geografija

uredi

Tutnjevac se nalazi na sjevernim obroncima Majevice, te dominira brdski reljef. Selo se graniči na istoku sa Zabrđem i Korenitom, na jugu sa Maleševcima, selima opštine Ugljevik, na zapadu sa Puškovcem i Korajom a na sjeveru sa Bobetinim Brdom, selima opštine Lopare.

Mjesto zauzima 16,61 km2, podijeljenih u pet zaseoka: Mitrovići, Lakići, Čitluk, Krstići i Šešlići.

Kroz mjesto prolazi regionalni put R459 Puškovac-Zabrđe, lokalni putevi ka Bobetinom Brdu, Koreniti i Maleševcima i još 30 km nekategorisanih puteva.

Središnjim dijelom teritorije sela, u pravcu jug-sjever protiče Kriva rijeka (alt. Puškovačka/Tutnjevačka, Bijeli potok), u koju se, zapadno od Bojića brda, u zaseoku Čitluk, uliva Trnački potok čineći rijeku Gnjicu. Na istoku sela nalaze se izvori manjih vodotoka Crvene, Bijele i Crne Bukovice. Sve rijeke i potoci Tutnjevca pripadaju Savskom poriječju.

Najveći vrh teritorije sela je Lazića brdo (312 m), u zaseoku Mitrovići. Nadmorske visine nekih tutnjevačkih toponima i kota: Čardačić - 259 m/, z. Lakići - 238 m, Bojića brdo - 225 m, z.Šešlići - 198 m, Crkva pokrova presvete Bogorodice - 181 m, z. Krstići - 177 m.[1]

Sport

uredi

Tutnjevac je sjedište fudbalskog kluba Strijelac.

Istorija

uredi

Na području Tutnjevca su pronađena tri arheološka lokaliteta, koja datiraju iz vremena Starog Rima. Takođe se nalaze dva spomenika na Jovanovića brdu poznatijem kao "Đurin Štab" podignut četnicima i partizanima.

Stanovništvo

uredi
Nacionalnost[2] 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.469 (98,45%) 1.548 (99,35%) 1.595 (99,50%)
Hrvati 3 (0,20%) 0 0
Muslimani [a] 1 (0,06%) 0 4 (0,24%)
Jugosloveni 16 (1,07%) 10 (0,64%) 0
ostali i nepoznato 3 (0,20%) 0 4 (0,24%)
Ukupno 1.492 1.558 1.603
  1. ^ Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Vojnogeografski institut: topografska karta, razmjer 1:50000; List "Tuzla 4", sadržaj prema stanju iz 1981, Drugo izdanje, štampano 1982. godine
  2. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Izvori

uredi

Spoljašnje veze

uredi