Udruženje građana „Jadovno 1941.”

Udruženje građana „Jadovno 1941.” (pun naziv: Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompeksa ustaških logora Jadovno 1941) osnovana 25. decembra 2009. godine, rešenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci. Udruženje je neprofitna, nevladina i nepolitička organizacija, koja djeluje na području Republike Srpske, a okuplja potomke i poštovaoce žrtava iz cijelog svijeta.[1]

Udruženje građana „Jadovno 1941.”
Datum osnivanja25. decembar 2009.
Tipneprofitna, nevladina i nepolitička organizacija
LokacijaRepublika Srpska
SedišteBanja Luka
Službeni jezicisrpski
Predsednikdr Dušan Bastašić
Veb-sajtZvanična Internet prezentacija
Spomenik žrtvama logora Jadovno, rad vajara Ratka Petrića iz 1988. godine. Srušen 1991, obnovljen 2011. godine.

Ciljevi i djelatnost (misija)

uredi

Ciljevi Udruženja, u okviru opšte misije upravljene na sjećanje na žrtve, su:

  • Da kraške jame na Velebitu, u koje su žrtve ustaškog bezumlja bile bacane, budu locirane i istražene. Svojim istraživanjima prof. dr Đuro Zatezalo došao je do podataka o 32 kraške jame nad kojima su likvidirane žrtve. O 21 jami postoje detaljniji podaci. Predstoji rad na lociranju i prikupljanju podataka o preostalim bezdanim jamama.
  • Da posmrtni ostaci žrtava budu ekshumirani i dostojno sahranjeni. Za ovaj zadatak potrebno je formirati ekipu koju bi činili sudsko-medicinski stručnjaci, speleolozi i forenzičari, a čiji cilj bi bio izrada i sprovođenje projekta ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava.[2]
  • Da se sagradi dostojno centralno spomen-obilježije sa kosturnicom. Područije bivšeg kompleksa ustaških logora Jadovno obuhvata bivšu kaznionicu u Gospiću sa pomoćnim objektima u okolini toga grada, dio planine Velebit, dio Velebitskog kanala i dio ostrva Paga sa priobaljem. Zbog toga bi spomen-kosturnica sa pripadajućim spomen-obilježjem trebala biti locirana na putu stradanja od Gospića preko Baških Oštarija do Karlobaga.
  • Da se nastavi rad na dopunjavanju postojećeg imeničnog popisa pobijenih žrtava. Dugogodišnji rad prof. dr Đure Zatezala rezultirao je poimeničnim spiskom od oko 10.502 žrtve. Prof. dr Đuro Zatezalo je ovaj spisak ustupio Udruženju na korištenje. Za kratko vrijeme navedeni spisak, sa mogućnošću pretraživanja, biće dostupan na ovim internet stranicama. Putem svih raspoloživih medija potrebno je obavijestiti i animirati potomke onih žrtava, kojih nema na tom spisku, da nam pošalju podatke o svojim pobijenim precima kako bismo na taj način mogli nastaviti rad na dopunjavanju popisa. (Muzej genocida iz Beograda Udruženju je ustupio Obrazac za evidentiranje žrtava).
  • Da se dostojno obilježe mjesta likvidacije, te otvore i označe putevi do tih mjesta. Ionako malobrojna spomen-obilježja postavljena od 1957. do 1986. godine gotovo u potpunosti su uništena. Na području bivšeg kompleksa logora trenutno ne postoji niti jedna spomen-ploča, niti jedan putokaz. Puteve do stratišta potrebno je otvoriti i označiti. Mjesta likvidacija potrebno je dostojno obilježiti.
  • Da se odredi datum: Dan sjećanja na žrtve kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Za kompleks logora Jadovno do danas nije određen datum koji bi sjećao i opominjano na tragediju, koja se tu dogodila, i na koji bi se potomci žrtava okupljali, odali im dužnu poštu i položili vijence.[3]
  • Da se na adekvatan način obilježi mjesto masovnih likvidacija na lokalitetima Slana i Metajna na ostrvu Pagu. O zločinu na ostrvu Pagu, pored nekoliko svjedočenja preživjelih logoraša i sudskih izjava dželata, postoji i niz dragocjenih dokumenata italijanskih okupacionih snaga, koje su na ovom području krajem oktobra 1941. uspostavile i svoju civilnu vlast, a zatim izvršile asanaciju područja logora. Do posljednjeg rata na području bivšeg logora Slana postojala je samo jedna mala spomen-ploča. Na kamenjaru u koji su italijanski vojnici nakon spaljivanja zatrpali pepeo žrtava ne postoji niti jedno obilježje. U priobalju lokaliteta Slana, u kome su hiljade zatočenika likvidirane i sa kamenom oko vrata bačene u more, ne postoji nikakvo znamenje.
  • Da se eliminiše isprodukovana šutnja o zločinu i mjestu njegova događanja. Svim dostupnim medijskim sredstvima potrebno je u kontinuitetu raditi na objelodanivanju istine o kompleksu logora Jadovno.
  • Da se edukativnim aktivnostima mladi naraštaji na primjeru Jadovna uče o neprihvatljivosti fašizma kao ideologije opšteg zla, mržnje među ljudima i međusobnog istrebljenja.

Aktivnosti udruženja

uredi
  • Podrška istraživanju i otkrivanju zločina počinjenih u kompleksu ustaških logora Jadovno, kako bi se o njima obavijestio svijet i osigurala pravda za žrtve.
  • Čuvanje uspomena na nevine žrtve fašističkog terora.[4]
  • Sakupljanje i arhiviranje svih dostupnih štampanih, foto, video i elektronskih zapisa vezanih za kompleks ustaških logora Jadovno.
  • Saradnja sa sličnim udruženjima u zemlji i inostranstvu kao i pojedincima koji se bave ovom i sličnim temama radi razmjene informacija i organizovanja zajedničkih aktivnosti.[5]
  • Ostvarenje saradnje sa institucijama u zemlji i inostranstvu.
  • Organizovanje okruglih stolova, izložbi, prezentacija i drugih sličnih manifestacija u cilju upotpunjavanja saznanja vezanih za kompleks ustaških logora Jadovno.
  • Izdavačka djelatnost: štampana i elektronska.
  • Reagovanje, putem sredstava javnog informisanja, na istupe, napise i publikacije vezane za žrtve fašističkog terora.
  • Institucionalna borba protiv svakog oblika fašizma, nacizma, mržnje, rasne i vjerske netrpeljivosti.
  • Promocija ljudskih prava i dostojanstva čovjeka.
  • Promocija antifašističkih načela i antifašizma u širem smislu kao civilizacijske i moralne tekovine ljudskoga roda.

Vidi još

uredi

Literatura

uredi

Izvori

uredi

Spoljašnje veze

uredi