Uševce
Uševce je naselje u Poljanici, grad Vranje u Pčinjskom okrugu. Nalazi se na oko 2 km od Vlasa, gde je Mesna zajednica, i oko 22 km od Vranja. Prema popisu iz 2002. bilo je 184 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 229 stanovnika).
Uševce | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Grad | Vranje |
Gradska opština | Vranje |
Stanovništvo | |
— 2011. | 184 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 40′ 55″ S; 21° 52′ 59″ I / 42.682° S; 21.883° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 708 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 17507 |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | VR |
Opis i istorija uredi
Uševce je na ušću Smiljevačke ili Uševačke reke u Veternicu, sa obe strane ovih reka. Kuće su pored reka i delimično po okolnim bregovima. Podeljeno je na tri mahale, Donju ili Dolina, sa obe strane Veternice, Gornju, sa obe strane Smiljevačke reke i Rid, na kosi između dve pomenute reke. U delu sela kod ušća Smiljevačke reke, ono ima osobine zbijenog tipa i tu je, po predanju, bila gospodareva kula u Tursko vreme.
Ostaci najstarijeg naselja na ovom mestu nalaženi su u blizini sadašnjeg groblja. Sa desne strane Smiljevačke reke, na mestima Đorgovo trlište i Vučkova ograđa, nalaženi su ostaci bakarnih posuda i drugih metalnih predmeta.
Današnje selo Uševce u početku je bilo na mestu Bresje, zajedno sa Smiljevićem, pa se Smiljević odvojio. Zatim se i Uševce selilo, najpre na mesto Golubinjak, a kasnije na Botunju odakle je naseljeno sadašnje selo. Kao najstarija porodica u selu spominju se Taratanjci, koji su se kasnije iselili u Golemo Selo. Ostale poznate porodice: Jankovići, Cvetanovići, Sedlarci, Ilijinci, Kreštinci, Damnjanovići, Nešinci, Došljaci, Purlenci (Kovandžici), doseljene su iz okolnih sela Poljanice i Inogošta. Poznati izvori vode su Duganja, Malenovo trnje, Zajči kamen, Kragujevac, i Đorgovo trlište. Bila su poznata dva slana izvora, Slani kamen i Golubinjak, o kojima se sada malo zna.
Seoska slava, krste ili litije je prvi četvrtak posle Spasovdana, nazvan Mali Spasovdan.
Demografija uredi
U naselju Uševce živi 159 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,8 godina (46,6 kod muškaraca i 51,0 kod žena). U naselju ima 62 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,97.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 2 | 4 | ||
75—79 | 5 | 7 | ||
70—74 | 12 | 13 | ||
65—69 | 9 | 13 | ||
60—64 | 5 | 5 | ||
55—59 | 1 | 5 | ||
50—54 | 4 | 4 | ||
45—49 | 8 | 8 | ||
40—44 | 13 | 6 | ||
35—39 | 8 | 2 | ||
30—34 | 3 | 3 | ||
25—29 | 5 | 2 | ||
20—24 | 8 | 2 | ||
15—19 | 6 | 4 | ||
10—14 | 1 | 6 | ||
5—9 | 1 | 2 | ||
0—4 | 3 | 4 | ||
Prosek : | 46,6 | 51,0 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 89 | 30 | 53 | 5 | 1 | 0 |
Ženski | 78 | 8 | 55 | 15 | 0 | 0 |
UKUPNO | 167 | 38 | 108 | 20 | 1 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 43 | 14 | 0 | 0 | 17 |
Ženski | 29 | 12 | 0 | 0 | 15 |
UKUPNO | 72 | 26 | 0 | 0 | 32 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 6 | 3 | 0 | 2 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 6 | 4 | 0 | 2 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 |
Vidi još uredi
Galerija slika uredi
-
Prilaz iz pravca Vranja
-
Osnovna škola
-
Sećanje na nedužne žrtve bugarskog okupatora u 1. svetskom ratu
-
Brvno preko Veternice i ćumurana
Reference uredi
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura uredi
- Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, pp. 164. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).