Filip III od Burgundije
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: Dodavanje vikiveza, prebacivanje u perfekat. |
Filip III od Burgundije, poznat i kao Filip III Dobri (31. jul 1396, Dižon — 15. jun 1467, Briž), bio je grof Flandrije i Artoa (1419—1467), burgundski vojvoda (1419—1467), burgundski grof (1419—1467) i grof Šarola (1410—1433).[1]
Filip III od Burgundije | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Vojvoda Filip III Dobri od Burgundije |
Datum rođenja | 31. jul 1396. |
Mesto rođenja | Dižon, Burgundija (istorijska regija) |
Datum smrti | 15. jun 1467.70 god.) ( |
Mesto smrti | Briž, Kraljevina Francuska |
Porodica | |
Supružnik | Mišela Francuska, Bona de Artoa, Izabela od Portugala, vojvotkinja Burgundije |
Potomstvo | Karlo Smeli, David of Burgundy, Anthony, bastard of Burgundy, Philip of Burgundy, Corneille of Burgundy, Anna van Bourgondië, Rafaël van Bourgondië |
Roditelji | Jovan II Neustrašivi Margareta od Bavarske, vojvotkinja Burgundije |
Dinastija | Valoa |
burgundski vojvoda burgundski grof grof flandrije Artoa, grof Šarola | |
Period | (1419—1467) (kao grof Flandrije, Artoa i Burgundije i kao vojvoda Burgundije), (1410-1433) (kao grof Šarola) |
Prethodnik | Jovan II Neustrašivi |
Naslednik | Karlo Smeli |
Rat protiv Francuske uredi
Prvi rat uredi
Filipov otac je ubijen 1419. godine, od strane Šarla VII Pobednika. Pošto noje mgao da ostvari svoju osvetu Filip je sklopio savez sa engleskim kraljem Henrijem V Lankasterom, protiv Francuske, kojoj je objavio rat.[2] Tako se nastavlja građanski rat Armanjaka i Burginjona. Posle definitivne anglo-burgundske pobede Francuzi su bili prisiljeni da mole za mir. Sporazumom u Troa 1420. godine Henri V Lankaster je postao Dofen (prestolonaslednik) Francuske.
Drugi rat uredi
Dana 14. maja 1430. godine Filip je sa Jovanom Luksemburškim i sa još nikim vođama, opseo grad Kompjenj koji je branio Gijom de Flazi. Gradu je 18. juna došla u pomoć francuska vojska pod zapovedništvom Jovanke Orleanke i pod zapovedništvom još nekih vođa. Francuzi su na početku bitke silno izginuli. Gijom je iznenada, kad je video da gubi naredio ztvaranje gradske kapije. Nekoliko francuskih vojnika su ostali napolju, a među njima je bila i Jovanka Orleanka. Jovanku su nekako uspeli da sklone sa konja i da je zarobe. Filip ju je tada predao na čuvanje Jovanu Luksemburškom. U junu i julu Filipu je stiglo pojačanje od oko 2 000 strelaca. 23. oktobra je uz njihovu pomoć uspeo da osvoji deo grada koji su držali Engleszi. U oktobru Gijom je dobio pojačanje pod zapovedništvom Žana Potona de Zantraja i uz njihovu pomoć je počeo da proteruje Engleze iz grada. Većina Engleske vojske je izginula. U noć 15-26. oktobra Filip je naredio povlačenje, ne stigavši da pokupi oružije i artiljeriu sa bojnog polja, nju su posle bitke pokupili Englezi. Ta bitka je bila veliki engleski poraz. Tom pobedom je otvoren Francuski put ka Ruanu.
Preokret uredi
Veliki engleski poraz kod Gebrevoja 1435. godine je do kraja uverio Filipa da ne može ništa da postigne dok je na engleskoj strani. Pa je još iste godine sporazumom u Arasu prešao na stranu Francuske, ali zbog toga je morao da im vrati Pariz. Englezi su tako izgubili najjačeg saveznika. Posle toga Filip je počeo osvajanja po Holandiji. Filip će u narednim godinama finansijski pomoći Francuskoj. Engleski poraz je postao očigledan.
Borba sa Englezima uredi
Godine 1437. Filipova vojska je doživela strahovit i potpun poraz od engleske vojske pod Džonom Talobotom, prvim Erlom od Šruzberija u bici kod Krotoa. To je nateralo Filipa da razmisli da se ponovo postane engleski saveznik.
Filip u Varninskom krstaškom ratu uredi
U julu 1444. godine Filipova armada se pridružila mletačkoj floti (krstašima) u krstaškom pohodu protiv Osmanlija. Ova flota imala je zadatak da pomaže prelazak hrišćana preko Dunava i sprečava dolazak turskog pojačanja iz Azije u Evropu. Prva borba vodila se protiv Zete gde se mletački dužd Frančesko Foskari učvrstio, ali posle odlaska hrišćanske flote Napuljska flora je opljačkala Herceg Novi. Posle poraza hrišćanske flote 1446. godine krstaši među kojima ja bio i Filip su optužili papu.[traži se izvor]
Filip kao organizator novog krstaškog rata protiv Osmanlija uredi
Filip je žekeo da se pod hrišćansku vlast vrati Carigrad koji je pao u utorak 29. maja 1453. pod tursku vlast. Pa je 17. februara 1454. godine počeo da skuplja Krstaše za novi krstaški rat protiv Osmanlija, ali u poslednji čas je odustao.
Odnosi sa Francuskom posle Stogodišnjeg rata uredi
Burgundija je za vreme vladavine Filipa III bila na vrhuncu, jer se prostirala od Švajcarske do Severnoog mora i postala je veliki rival Francuske. Pored toga Burgundiji je sve više pretila opasnost od Habzburovaca, koji su za vreme vladavine Filipa III došli na vlast u Nemačkoj, pa čak na kratko i u Ugarskoj. Početkom septembra 1456. godine Dofen Luj je posle sloma svoje pobune protiv oca došao u Brisel. Filip mu je praveći se da podržava njegovu pobunu priredio doček. Na dočeku ga je na prevaru uhvatio i bacio u tamnicu. 15. oktobra mu je suđeno u vojvodinom Brabantskom dvorcu. Luj je bio osuđen na izgnanstvo, ali je Filip ipak bio milostiv prema svom dalekom rođaku. Dao mu je mali dvorac udaljen 20 km od Brisela sa godišnjom penzijom od 36 000 do 48 000 funti. Posle očeve smrti u Meunu na Ievru 22. jula 1461. godine Luj je postao kralj Francuske pod imenom Luj XI.
Porodično stablo uredi
8. Žan II Dobri | ||||||||||||||||
4. Filip II Smeli | ||||||||||||||||
9. Bona Češka | ||||||||||||||||
2. Jovan II Neustrašivi | ||||||||||||||||
10. Luj II Flandrijski | ||||||||||||||||
5. Margarita III Flandrijska | ||||||||||||||||
11. Marija od Brabanta | ||||||||||||||||
1. Filip III od Burgundije | ||||||||||||||||
12. Ludvig IV, car Svetog rimskog carstva | ||||||||||||||||
6. Albert I Bavarski | ||||||||||||||||
13. Margaret II, Countess of Hainaut | ||||||||||||||||
3. Margareta od Bavarske | ||||||||||||||||
14. Ludwik I the Fair | ||||||||||||||||
7. Margareta od Briga | ||||||||||||||||
15. Agnes of Glogau | ||||||||||||||||
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ „Philip III | Duke of Burgundy, French Ruler & Patron of the Arts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Philip the Good”. Oxford Reference (na jeziku: engleski). doi:10.1093/oi/authority.20110803100322519. Pristupljeno 2024-02-02.
Literatura uredi
- Bonenfant, Paul, Philippe le Bon. Sa politique, son action, Études présentées par A.M. Bonenfant-Feytmans, (Bibliothèque du Moyen âge, 9) Brüssel 1996.
- Les chevaliers de l’ordre de la Toison d’or au XVe siècle: notices bio-bibliographiques. Hg. von Raphael de Smedt. (Kieler Werkstücke, D 3), 2., verbesserte Auflage, Frankfurt. 2000. ISBN 978-3-631-36017-0. str. 1.f.
- Vaughan, Richard, Philip the Good. The apogee of Burgundy. London 1970.[traži se izvor]
Spoljašnje veze uredi
- (jezik: engleski) Breve profilo - Breve biografia di Filippo III, da The Best of Dijon.
- (jezik: engleski) EHistory page - Breve descrizione della vita del Duca, da E-History.com.
- (jezik: engleski) Il funerale del Duca Filippo il Buono - Testo di Edward A. Tabri, da the Corcoran Department of History at the University of Virginia.
- (jezik: engleski) Prima lettera di Giovanna d'Arco a Filippo - Citazione della lettera dettata da Giovanna d'Arco al Duca Filippo nel giugno del 1429, tradotta da Allen Williamson.
- (jezik: engleski) Seconda lettera di Giovanna d’Arco a Filippo - Citazione della lettera dettata da Giovanna d'Arco al Duca Filippo il 17 luglio del 1429, tradotta da Allen Williamson.
- (jezik: engleski) Filippo III - Articolo da the Web Gallery of Art.
- (jezik: francuski) Genealogia della Terza dinastia di Borgogna