Havajska erupcija je tip vulanske erupcije tokom koje lava izlazi iz vulkanskog kanala relativno mirno i u relativno malim količinama. Ove erupcije dobile su naziv po Havajima, gde predstavljaju karakteristične erupcije tamošnjih vulkana. Tipično, ovo su efuzivne erupcije, sa bazaltnim magmama niskog viskoziteta, malim sadržajem gasova i visokom temperaturom magme. Ovaj tip erupcije karakterističan je za mesta vrućih tačaka, kao što je to slučaj kod vulkana Kilauea, ali se mogu javiti i blizu subdukcionih zona, kao i blizu riftnih zona.

Havajska erupcija: 1: Oblak piroklastičnog materijala, 2: Fontana lave, 3: Krater, 4: Jezero lave, 5: Fumarole, 6: Tok lave, 7 Slojevi lave i piroklastičnog materijala, 8: Sloj, 9: Sil, 10: Dovod magme, 11: Magmatsko ognjište, 12: Dajk

Havajske erupcije obično započinju formiranjem pukotine u zemlji, duž koje izbija užarena magma, ili se javlja nekoliko blisko raspoređenih fontana magme. Izlivena lava može prekriti dovodni kanal u obliku pukotine, i formirati sliv lave. Kada se ovaj tip erupcije dešava iz centralnog vulkanskog konusa, može se formirati štitasti vulkan malog nagiba strana, kao što je to bio slučaj kod vulkana Mauna Loa.

Petrologija havajskih bazalta uredi

Ključni faktor u generisanju havajske erupcije je bazaltna magma i mali procenat rastvorene vode (manje od jednog procenta). Što je manji sadržaj vode u magmi, to je mirniji tok lave. Skoro sva lava koja se izliva u havajskim erupcijama je bazaltnog sastava. Havajski bazalti, koji izgrađuju skoro sva ostrva, su toleitski bazalti. Ove stene su slične, ali nisu iste kao stene koje nastaju na srednjookeanskim grebenima. Bazalti koji nastaju na krajnjem jugoistočnom kraju vulkanskog lanca, u podmorskim erupcijama, su bogati natrijumom i kalijumom, i označavaju tipične stene ranih faza evolucije Havajskih ostrva. U kasnijim fazama erupcije individualnih vulkana, izlivaju se takođe alkalni bazalti, dok se u veoma kasnim fazama, nakon perioda erozije, u veoma malim količinama izlivaju stene neuobičajenog sastava, kao što je nefelinit. Ove varijacije sastava magme pomogle su u istraživanjima mehanizma rada vrućih tačaka.

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Schmincke, H. U. 2004. Volcanism. New York: Springer. ISBN 3-540-43650-2. 
  • Đorđević V., Đorđević P., Milovanović D. 1991. Osnovi petrologije. Beograd: Nauka

Spoljašnje veze uredi