Hakija Meholjić (Srebrenica, 7. april 1949Tuzla, 13. novembar 2019) je bio bosanskohercegovački političar, komandir političke stanice i član ratnog predsjedništva opštine Srebrenici za vreme rata u Bosni i Hercegovini.

Hakija Meholjić
Lični podaci
Datum rođenja(1949-04-07)7. april 1949.
Mesto rođenjaSrebrenica, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija FNRJ
Datum smrti13. novembar 2019.(2019-11-13) (70 god.)
Mesto smrtiTuzla, Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina
Vojna karijera
Učešće u ratovimaRat u Bosni i Hercegovini

Biografija uredi

Meholjić je rođen 7. aprila 1949. godine u Srebrenici. Za vreme rata u Bosni i Hercegovini, bio je komandir policijske stanice i član ratnog predsjedništva opštine Srebrenici, odnosno uz Nasera Orića i Ibrana Mustafića najznačajniji čovek u gradu tokom rata.

Tokom 1993. godine, prisustvovao je sastanku u hotelu Holidej In u Sarajevu, na kojem je Alija Izetbegović, prema njegovim svedočenjima rekao[1]:

Nudi mi Klinton da četnici uđu u Srebrenicu, izvrše pokolj 5.000 Muslimana i biće vojna intervencija NATO snaga u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Meholjić se tome oštro usprotivio, a onda je Izetbegović pitao šta misle o razmeni teritorija, na način da se prepusti Srebrenica u zamenu za Vogošću.

Prilikom ulaska Vojske Republike Srpske u Srebrenicu, 11. jula 1995. godine, Meholjić je krenuo sa kolonom 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine u proboj prema Tuzli. Međutim, kada je od tadašnjeg potpredsednike Skupštine opštine Hamdije Fejzića saznao da postoji spisak Srebreničana koji treba da budu likvidirani kao nepodobni u toku proboja, izdvojio se sa grupom bliskih ljudi i samostalno krenuo ka Tuzli.

U kasnijim intervjuima, Meholjić je tvrdio da je Izetbegović dozvolio da se dogodi masakr u Srebrenici, a da su Srbi naseli na nešto što je pripremalo ranije.[2][3] Isto je ponovio i za norveški dokumentarac "Srebrenica - izdani grad". Nasera Orića, komandanta 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila stacionirana u Srebrenici, optužio je za zločine nad samim Bošnjacima.

Nakon rata, angažovao se na organizovanju povratka bošnjačkih izbeglica u Srebrenicu, kao i organizovanju kampova za mlade svih nacionalnosti. Uključio se u politički život i postao član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, čiji je opštinski odbor osnovao u Srebrenici. Iz partije je isključen u maju 2019. godine.

Preminuo je od posledica moždanog udara 13. novembra 2019. godine u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli. Po sopstvenoj želji, sahranjen je u Sarajevu, 15. novembra 2019. godine.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Umro Hakija Meholjić, čovek koji je optužio Aliju Izetbegovića za pad Srebrenice”. Sputnjik. 13. 11. 2019. 
  2. ^ „Glas Srpske, broj 12191. od petka, 23. aprila, Srebrenicu prodali da bi Sarajevo bilo kanton”. 2010. str. 3. 
  3. ^ „Hakija Meholjić: Srebrenicu prodali da bi Sarajevo bilo kanton”. Glas Srpske. 22. 04. 2010.