Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji

Helsinški odbor za ljudska prava je nevladina organizacija u Srbiji koja sagledava stanje ljudskih prava u ukupnom društveno-ekonomskom i političkom kontekstu zemlje. Osnovan je u septembru 1994.godine i deluje kao profesionalna organizacija u ulozi zaštite ljudskih prava i promocije ideje vladavine prava. [1]

Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji
Datum osnivanjaseptembar 1994.godine
SedišteBeograd, Kneza Miloša 4
PredsednikSonja Biserko

Izveštaji Helsinškog odbora za ljudska prava vrše se na godišnjem nivou i analizom politika i trendova donose zaključke i preporuke koji se odnose na stepen ostvarivanja ljudskih prava u godini koja je prethodila. U cilju demokratizacije, „standardizacije“ javnog života i uspešnog uključivanja u evroatlantske integracije odbor realizuje značajne projekte koji promovišu evropeizaciju Srbije. [2]

Strateški programi odbora

uredi
  • Dokumentacioni/istraživački centar - program sadrži istraživački materijal namenjen obljavljivanju godišnjih izveštaja i drugih izdanja u saradnji sa studentima, novinarima, istraživačima, naučnicima iz zemlje i inostranstva
  • Suočavanje sa prošlošću/istinom – tranziciona pravda:program usmeren na podizanje svesti u javnosti o događajima tokom raspada Jugoslavije za čije uzroke i posledice i danas tražimo rešenje. U okviru ovog programa izdaje se časopis „Helsinška povelja“.
  • Evropeizacija Srbije - program namenjen suzbijanju korupcije i postizanju zadovoljavajućeg standarda odgovornosti u javnom životu, posebno u oblasti parlamentarizma. Zagovara transparentnost u radu parlamenta, javni diskurs izabranih predstavnika i javnih ličnosti, rodnu ravnopravnost i zastupljenost predstavnika manjinskih grupa.
  • Alternativno obrazovanje mladih - program nastoji da uključi mlade ljude u kritičko sagledavanje prošlosti i sadašnjosti i podstakne ih na građanski aktivizam i društveno angažovanje.
  • Kultura ljudskih prava - program namenjen implementaciji evropskih konvencija i zaštiti osnovnih ljudskih prava, naročito marginalizovanih i osetljivih društvenih grupa.
  • Rešavanje kriza/prevencija konflikata - program posvećen procesu integracije i prevazilaženju samoizolacije ljudi koji su preživeli ratne ili druge zločine kršenja ljudskih prava.

Aktivizam

uredi

2009. godine zajedno sa Komitetom pravnika za ljudska prava, Centrom za kulturnu dekontaminaciju, Građanskim inicijativama, Ženama u crnom, Beogradskim krugom, Fondom za humanitarna prava i Inicijativom mladih za ljudska prava podnosi Narodnoj skupštini Republike Srbije predlog teksta Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici. Tekst poziva državu Srbiju na preduzimanje neophodnih mera za zaštitu žrtava ratnih zločina. [3]

2010.godine Odbor je napustio Regionalnu komisiju za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima (REKOM) navodeći da nemaju sveobuhvatan pristup zbog čega ne može doći do zajedničkih aktivnosti.[4]

Helsinški odbor organizuje i Školu ljudskih prava za mlade i od 2010.je u njegovoj organizaciji preko 80 Škola ljudskih prava za mlade na lokalnom nivou koje se mogu pohvaliti učešćem više od 1800 srednjoškolaca. Škola ljuskih prava organizovana je i na regionalnom nivou u partnerstvu sa regionom Zapadnog Balkana. Od 2017.do 2019.godine u saradnji sa Inicijativom mladih za ljudska prava program „Škola ljudskih prava za mlade“ finansiran je od strane Delegacije Evropske Unije u Republici Srbiji. Projekat je sproveden u okviru programa Evropske unije “Civil Society Facility and Media Program 2016 – 2017”. Donacija EU iznosila je 193.957 evra.[5]

2019.godine Helsinški odbor predstavlja izveštaj „Srpska zajednica na Kosovu: Zamrznuti život u zamrznutom konfliktu“ . Fokus izveštaja je na socijalnom i ekonomskom položaju srpske zajednice na Kosovu, a izveštaj je podržan od strane Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu i Balkanskog fonda za demokratiju.[6]

Pažnju javnosti izazvao je apel Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji 2022.godine koji se odnosio na ukidanje veronauke u državnim školama ukazujući na politizaciju religije i ulogu Srpske pravoslavne crkve kao organizacije koja ne poštuje sekularni karakter države. [7]

Projekti

uredi
  • Srbija i Kosovo: kultura bez granica
  • Monitoring reforme zatvorskog sistema 2015
  • Kampanja civilnog društva za efikasnu zaštitu osoba sa mentalnim poremećajima – II faza
  • HOPE – Holistička inicijativa za prevenciju radikalizacije
  • Reforma zatvorskog sistema i forenzička psihijatrija
  • YU Historia: Multiperspektivna istorija druge Jugoslavije
  • Koliko odgovorno Srbija ispunjava preuzete obaveze prema razvoju demokratije
  • Srpski identitet u 21.veku – Razmišljaj svojom glavom

Izdavaštvo

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Helsinški odbor za ljudska prava”. 
  2. ^ „Helsinški odbor - Veb stranica”. 
  3. ^ „Deklaracija o Srebrenici”. 11. 07. 2009. 
  4. ^ „Helsinški odbor napustio REKOM”. 14. 05. 2010. 
  5. ^ „Škola ljudskih prava za mlade”. 
  6. ^ „Srpska zajednica na Kosovu: Zamrznuti život u zamrznutom konfliktu”. 11. 02. 2019. 
  7. ^ „Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji apelovao na ukidanje veronauke u državnim školama”.