Herend
Herend (mađ. Herend, mađ. Herrendorf) grad je u zapadnoj Mađarskoj. Herend je grad u okviru županije Vesprem. Njegovo ime je poznato širom sveta zahvaljujući njegovoj fabrici porcelana. Elek Fenješ (1807–1876) je već smatrao naselje toliko važnim u svom opisu zemlje da mu je, uprkos činjenici da je bilo napušteno, posvetio samostalan članak među selima okruga Vesprem. (Fenješ Elek: Geografski rečnik Mađarske, u kome su svaki grad, selo i ravnica opisani po azbučnom redu. Pešta, 1851).
Herend mađ. Herend | |
---|---|
![]() ulaѕ u fabriku porcelana | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Region | Centralna prekodunavska regija |
Županija | Vesprem |
Srez | Vesprem |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2015. | 3.384[1][2] |
— gustina | 170 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 05′ S; 17° 27′ I / 47.08° S; 17.45° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 19,53 km2 |
Poštanski broj | 8440 |
Pozivni broj | (+36) 88 |
Veb-sajt | |
http://www.herendusa.com/ |
Geografija
urediLokacija
urediHerend se nalazi duž autoputa 8, na spoju severnog i južnog Bakonja, u sredini basena Herend-Sentgal, na nadmorskoj visini od 341 metar. Glavni put prolazi kroz južnu ivicu unutrašnjeg dela malog grada, a stvarna glavna ulica naselja je put 8313. Kroz njenu teritoriju prolazi i železnička linija Sekešfehervar–Sombathelj, a od centra do železničke stanice vodi put 83 305 (lokalno poznat kao Vašut utca). Kroz njega protiče rečica Šed.
Istorija
urediNa granici sela pronađeni su artefakti iz kasnorimskog perioda, dok je na današnjem prostoru sela u srednjem veku stajalo nekoliko manjih sela. Selo i okolina su oduvek bili lovište. Pošto je Vesprem bio u turskim rukama između 1552. i 1566. godine, Turci su stanovništvo Herenda naterali da rade u Fehervaru, a posle proterivanja Turaka selo je opustelo.
Herend je ponovo naseljen između 1764. i 1847. godine, kada je ponovo počeo da se razvija. Bilo je mnogo ljudi koji govore nemački, što pokazuju podaci popisa iz 1828. i popisa plemićke imovine iz 1836. godine.
Naselje je dobilo status grada 1. jula 1999. godine.
Stanovništvo
urediU vreme popisa 2011. godine, 77,5% stanovnika izjasnilo se kao Mađari, 10,8% kao Nemci, 0,5% kao Romi i 0,2% kao Rumuni (22,1% se nije izjasnilo).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 47,1%, reformisani 4,4%, luterani 0,8%, nedenominacioni 12,3% (34,8% se nije izjasnilo).[3]
Izvori
uredi- ^ Gazetteer of Hungary, 1st January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
- ^ Balatonfűzfő, KSH
- ^ Herend Helységnévtár
Spoljašnje veze
uredi- Zvanični veb-sajt
- Sajt HEREND GILDA SAD
- http://www.herend.hu/
- http://www.herend.com/
- Fotografije iz vazduha
- Muzej porcelana u Herendu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. jul 2012)
- galerija erijalnih fotografija
- Životinje