Herend

град у Мађарској

Herend (mađ. Herend, mađ. Herrendorf) grad je u zapadnoj Mađarskoj. Herend je grad u okviru županije Vesprem. Njegovo ime je poznato širom sveta zahvaljujući njegovoj fabrici porcelana. Elek Fenješ (1807–1876) je već smatrao naselje toliko važnim u svom opisu zemlje da mu je, uprkos činjenici da je bilo napušteno, posvetio samostalan članak među selima okruga Vesprem. (Fenješ Elek: Geografski rečnik Mađarske, u kome su svaki grad, selo i ravnica opisani po azbučnom redu. Pešta, 1851).

Herend
mađ. Herend
ulaѕ u fabriku porcelana
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionCentralna prekodunavska regija
ŽupanijaVesprem
SrezVesprem
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.3.384[1][2]
 — gustina170 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 05′ S; 17° 27′ I / 47.08° S; 17.45° I / 47.08; 17.45
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina19,53 km2
Herend na karti Mađarske
Herend
Herend
Herend na karti Mađarske
Poštanski broj8440
Pozivni broj(+36) 88
Veb-sajt
http://www.herendusa.com/

Geografija

uredi

Lokacija

uredi

Herend se nalazi duž autoputa 8, na spoju severnog i južnog Bakonja, u sredini basena Herend-Sentgal, na nadmorskoj visini od 341 metar. Glavni put prolazi kroz južnu ivicu unutrašnjeg dela malog grada, a stvarna glavna ulica naselja je put 8313. Kroz njenu teritoriju prolazi i železnička linija SekešfehervarSombathelj, a od centra do železničke stanice vodi put 83 305 (lokalno poznat kao Vašut utca). Kroz njega protiče rečica Šed.

Istorija

uredi

Na granici sela pronađeni su artefakti iz kasnorimskog perioda, dok je na današnjem prostoru sela u srednjem veku stajalo nekoliko manjih sela. Selo i okolina su oduvek bili lovište. Pošto je Vesprem bio u turskim rukama između 1552. i 1566. godine, Turci su stanovništvo Herenda naterali da rade u Fehervaru, a posle proterivanja Turaka selo je opustelo.

Herend je ponovo naseljen između 1764. i 1847. godine, kada je ponovo počeo da se razvija. Bilo je mnogo ljudi koji govore nemački, što pokazuju podaci popisa iz 1828. i popisa plemićke imovine iz 1836. godine.

Naselje je dobilo status grada 1. jula 1999. godine.

Stanovništvo

uredi

U vreme popisa 2011. godine, 77,5% stanovnika izjasnilo se kao Mađari, 10,8% kao Nemci, 0,5% kao Romi i 0,2% kao Rumuni (22,1% se nije izjasnilo).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 47,1%, reformisani 4,4%, luterani 0,8%, nedenominacioni 12,3% (34,8% se nije izjasnilo).[3]

Izvori

uredi
  1. ^ Gazetteer of Hungary, 1st January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
  2. ^ Balatonfűzfő, KSH
  3. ^ Herend Helységnévtár

Spoljašnje veze

uredi